Kao ljudska bića, podložni smo određenim misaonim obrascima koji dovode do negativnog razmišljanja. Razumijevanje ovih obrazaca može nam pomoći da bolje upravljamo svojim emocijama i mislimo jasnije. Evo kako prepoznati i izbjeći 3 uobičajna obrasca negativnog razmišljanja.
Obrazac 1 – Generalizacija
Kada često koristite izraze kao što su “uvijek” ili “nikada”, vjerojatno ste skloni generaliziranju. Npr.
Uvijek:
- …kasnim
- …sam u krivu
- … se meni ovo desi
Nikad:
- …ne uradim stvari kako treba
- …više neću naći ovakav posao / djevojku / dečka
Ako ste sebe “uhvatili” u ovakvim izjavama ili razmišljanju, morate znati da su ne samo netočne, nego i štetne. Čine da se osjećate loše. Jer, ne kasnite uvijek, i niste uvijek u krivu, zar ne? Loše stvari vam se mogu desiti povremeno, ali se ne dešavaju uvijek, i ne dešavaju se samo vama.
Kada primjetite da koristite “uvijek” ili “nikad”, preporuka je da to zabilježite i sebi osvjestite. Možda to radite da budete simpatični, ili da izbjegnete odgovornost za situaciju u kojoj se nalazite. Ali u svakom slučaju, generaliziranje ometa pravilno razmišljanje i unazađuje vas u ostvarenju vaših ciljeva.
Potrudite se da preformulirate izjavu ili razmišljanje na način da bude točnije. Npr. umjesto “Uvijek kasnim” promijenite u “Kasnim češće nego što bih to želio/la, ali sam u mnogim prilikama stigao/la na vrijeme”.
Obrazac 2 – Razmišljanje “Sve ili Ništa”
Ovo je još jedan toksični obrazac razmišljanja u koji možete upasti. Razmišljanje “Sve ili Ništa” je kada vjerujete da trebate dobiti nešto ili ćete u suprotnom biti nesretni ili nevrijedni. Kada vjerujete da vaša sreća ovisi o nečemu izvanjskom. Npr
- Bit ću sretan/sretna jedino ako dobijem taj posao
- Ako ne ostvarim taj cilj, moj život nije vrijedan življenja
Ovakvo razmišljanje je pogrešno na više razina, jer život ne funkcionira na “sve ili ništa” principu. Jer:
- posao koji niste dobili, može vas odvesti do nekih novih, za vas boljih prilika
- kada se jedna vrata zatvore, uvijek se otvore neka nova
Život se ne svodi na jedan događaj, jednu priliku, jednu osobu. Trebamo zapamtiti da ne trebamo imati neku specifičnu stvar u životu da bi smo bili sretni. Ako jedna stvar ne upali, upaliti će neka druga. Treba samo zadržati vjeru, entuzijazam i raditi najbolje što možemo.
Obrazac 3 – Dramatiziranje
Dramatiziranje je kada umislimo da su stvari puno gore nego što zaista jesu. A svima nam se to desi s vremena na vrijeme. Šef povisi ton na vas, i već se vidite kako ste otpušteni. Odjednom ste kreirali čitav mentalni film u kojem ste ostali bez žene, kuće…itd.
Ono što se u stvarnosti desilo jeste da ste napravili dramu oko ničega. I preskočili jako puno koraka koji od povišenog tona šefa mogu dovesti do katastrofe iz vašeg mentalnog filma.
Ne znamo zašto se ovakav način razmišljanja dešava, možda zato jer je smišljanje loših scenarija i oprez bilo ključno za opstanak ljudske vrste. Međutim, preuveličavanje događaja i dramatiziranje nije dobro, jer ometa naše razmišljanje.
Oprez je dobra osobina, ali mora postojati mjera. Naše razmišljanje moramo kalibrirati na način da nađemo pravu mjeru između pozitivnog opreza i bespotrebne drame. Jedan od načina da to uradimo jeste da budemo svjesni da se većina crnih scenarija koje smislimo (posebno kada smo loše volje ili umorni) vjerojatno neće desiti.
Prisjetimo se događaja i crnih scenarija koje smo zamišljali, i koji se na kraju nisu desili. Osvjestimo to sebi sljedeći put kada upadnemo u ovaj obrazac razmišljanja.
Zaključak
Da bismo jasnije i ispravnije razmišljali, te izbjeli rizik upadanja u obrasce negativnog razmišljanja, moramo postati svjesni načina kako naš misaoni proces radi. Generalizacija, “sve ili ništa” razmišljanje, te dramatiziranje, neki su od uobičajnih obrazaca negativnog razmišljanja. Postanimo ih svjesni i nastojmo ih izbjeći i/ili ograničiti, jer nas skreću od ostvarenja naših životnih ciljeva.
Financa.ba – Prilikom preuzimanja, obvezno navesti poveznicu do originalnog članka
