„Želite li raditi i živjeti sa smislom, odaberite život pun patnje“, reći će vam psiholog Paul Bloom, Kanađanin, profesor na Sveučilištu Yale. Pisac, istraživač s posebnim interesom za razvojnu psihologiju. Godinama je sudjelovao u velikom broju istraživanja koja se bave užitkom, moralom i religijom, kaznom i umjetnošću.
Blum je vrlo zanimljiv predavač, razumljiv i uvijek aktualan. Njegovi članci o užitku i suvremenom shvaćanju boli, patnje i suosjećanja toplo su preporučljivi.
U jednom od nedavnih gostovanja na kanalu Big Think, Blum je govorio o patnji i boli prije svega sa stajališta znanstvenika i istraživača. Potom i sa stajališta pripadnika moderne kulture koja teži izbjegavanju boli i bilo kakvog nezadovoljstva, prenosi Bonitet.
Ako želite smislen život
Bloom kaže:
“Ako želite živjeti smislenim životom, morate donekle izabrati život pun patnje.” Možda ste se već zapitali: ‘Zašto bi evolucija bila tako zlobna da nas proklinje bolom?’ Ali zapravo, evolucija ima savršeno dobar argument za to. Bol ima funkciju treniranja vas da izbjegavate stvari koje vam štete. Baš kao što vas glad tjera na hranu, a žudnja na seks. Bol vas tjera od stvari koje bi vas povrijedile.
No, tu leži zagonetka – ako je to svrha boli, straha i tuge, a želimo da ne budemo povrijeđeni, ne želimo se bojati i tugovati, zašto svi ponekad to tražimo?
Zašto gledamo filmove koji nas plaše?
Zašto tjeramo svoja tijela do krajnjih granica kada treniramo ili trčimo?”
Bloom se pita zašto sve ljude zapravo privlače bol ili patnja, strah ili neuspjeh? To je za njega velika zagonetka s kojom se nosi i daje odgovore do kojih je dosad došao.
Patnja nije jedna
Prije svega, Bloom kaže da nije svaka patnja ista. Postoji razlika između odabrane patnje i one koju čovjek ne bira.
„Ovo prvo što čovjek izabere je patnja od koje svi imaju koristi. Patnje koje ne birate, poput kronične boli, patnje kada izgubite dijete, kada vam izgori kuća, izgubite posao ili ste napadnuti, ponekad se mogu pogoršati. One mogu izgraditi neke ljude duhovno ili emocionalno ili čak fizički. Ali oni su uglavnom loši i pokušavate ih izbjeći. Izbjegavajte ih ako možete”, kaže Bloom.
Prema Bloomu, dakle, prava vrijednost i bogatstvo života kriju se u odabranoj patnji. Daje primjer Alana Wattsa i njegovih priča o lucidnim snovima.
Zamislite da jedne noći odete u krevet i sanjate lucidan san. Možete odabrati što ćete sanjati. To može biti najljepši scenarij vaše najluđe mašte. To može biti vaša najveća radost, zadovoljstvo, bilo koje iskustvo koje želite. I tako iz noći u noć, opet lucidni snovi puni uzbuđenja, spoznaje, radosti.
“Kroz sve te snove uvijek iznova ćeš istraživati zadovoljstvo, a onda će ti sve to dosaditi.” Ono što ćete učiniti jest da ćete početi postavljati prepreke u te scenarije. Ubacit ćete neke prilike za neuspjeh. Postavljat ćete situacije u kojima niste bili uspješni.
Zašto?
“Jer ako ne doživite neuspjeh ili pad bilo koje vrste, uspjesi vam ništa ne znače. Zato će vaši snovi biti upravo ono što živite u stvarnosti – složene situacije, borbe, bol, patnja“, kaže Blum.
Ako ne drhtiš, nema smisla
Ono što Bloom stalno ponavlja jest da dobre stvari u životu imaju smisla samo u odnosu na loše, te kaže:
“Ako pobijediš na svakom natjecanju na koje se prijaviš, to nije zabavno. Morate imati sposobnost da izgubite. Ako su sva vaša iskustva pozitivna, ona prestaju biti pozitivna. Trebaš negativ.”
Iz darvinističke perspektive, nije misterij zašto tražimo dobru hranu, dobar seks, dobro društvo, sve te dobre stvari. Ali ljudi traže više od toga. Ljudi često biraju patnju, traže patnju, od male do velike. Male su stvari poput ljutog čilija, kompliciranih križaljki, saune, tople kupke, horor filmova, masaže koje bole, trčanja dok ne zaboli. Ako razmislite o tome, sjetit ćete se primjera ljudi koji su se rado uključili u projekte koji uključuju mnogo patnje i teškoća“, kaže profesor Bloom.
Problemi i poteškoće sastavni su dio svačijeg posla i života. To je dio zbog kojeg se sve isplati. Svatko tko se odluči na dijete nije svjestan koliko će to biti teško, niti bi im uspjeh u triatlonu išta značio da je bilo lako pripremiti se za takvu disciplinu, kako navodi Paul Bloom.
“Uvijek me zanimao odnos između smislenog života i odabrane patnje.” Išao bih toliko daleko da bih rekao ako nije teško na nekoj razini, ako ne drhtiš nad poslom vjerojatno nema smisla”, tvrdi psiholog.
Patnja i najsmisleniji poslovi
Istraživanje koje Bloom spominje je zanimljivo, a tiče se zanimanja kojima se ljudi bave i njihove procjene koliko su im poslovi važni. U takvim istraživanjima sudjelovali su milijuni ljudi i dobiveni su sljedeći rezultati:
- Najsmisleniji poslovi nisu bili poslovi s visokim statusom niti najbolje plaćeni poslovi.
- Najsmisleniji su bili poslovi poput učitelja, medicinskog djelatnika u vojsci, koji uključuju i borbu i teškoće.
U našim životima postoji čitav spektar patnje od stvari koje su tako blage da jedva zaslužuju to ime. Ako jedete začinjenu hranu ili rješavate križaljku, nema prave nagrade.
I zapravo, ovdje ću iznijeti prilično jaku tvrdnju:
Mislim da način na koji ljudi razmišljaju o tome što je smisleno iskustvo ili smisleni cilj ili smislen život uključuje i zahtijeva određeni stupanj patnje. Patnja može biti fizička bol. To može biti poteškoća, može biti nešto vrlo zabrinjavajuće. To može biti mogućnost neuspjeha. Ali bez toga iskustvo nema smisla, rekao je Bloom.
Učinite nešto teško samo zato što je teško jer to strukturira vaše živote.
„Potrebni su nam bol i patnja da bismo imali bogat i sretan život“ lekcija je i istraživačko iskustvo psihologa Paula Blooma.
