Deloitte je objavio 23. izdanje svojih ‘Predviđanja u sektoru tehnologije, medija i telekomunikacija (TMT)‘. Izdvojio je glavne trendove koji će obilježiti tehnološki sektor i način na koji oni mogu utjecati na poduzeća i potrošače diljem svijeta. Izvješće se dotiče sve većeg utjecaja generativne umjetne inteligencije, analizira složenost uvođenja održivih praksi u tehnologiju, telekomunikacije i poslovne modele proizvođača poluvodiča te ispituje nove izvore prihoda koji nastaju zbog sinergije satelitskih i zemaljskih mreža.
Umjetna inteligencija će preoblikovati tehnološki sektor
Deloitte predviđa da bi generativna umjetna inteligencija mogla prijeći iz koncepta koji kruži u poslovnim krugovima u stvarnost koja preoblikuje industriju. Izvješće pruža dubinsku analizu okruženja umjetne inteligencije. Obuhvaća infrastrukturu i pružatelje usluga u oblaku, softver za produktivnost tvrtki, specijalizirane alate za poduzeća te inženjerske i dizajnerske alate. Međutim, neki korisnici poduzeća mogli bi pokazati otpor prema plaćanju dodatnih naknada za funkcije generativne umjetne inteligencije.
Generativna umjetna inteligencija postat će sastavni dio skoro svih poslovnih softvera koji će biti u ponudi 2024. Proizvođači softvera i IT odjeli vjerojatno će definirati svoje cijene za funkcionalnosti umjetne inteligencije u svojim proizvodima. Prema izvješću, na temelju postojećih rezultata predviđa se porast prihoda brojnih proizvođača softvera od 10 milijardi američkih dolara do kraja 2024. Što je izvanredan uspjeh u godini nastanka novog tržišta, ali vjerojatno ispod nekih očekivanja, budući da bi se prihodi mogli ostvariti uglavnom u drugoj polovici godine.
Opsežni propisi definirati će upotrebu umjetne inteligencije
Europska unija sprema se uvesti opsežne propise u području umjetne inteligencije. A oni će vjerojatno utjecati na tehnološki sektor diljem svijeta. U 2024. je izgledno ostvarenje ravnoteže između regulatorne usklađenosti i inovacija u sektoru generativne umjetne inteligencije. Dobro osmišljene politike mogu rezultirati poticajnim ulagačkim okruženjem. Dok bi ključni propisi mogli obuhvaćati pitanja privole, ublaživanja pristranosti i zaštite intelektualnih prava.
Pitanja u pogledu održivosti povezana sa širenjem tehnologije smatraju se prioritetom. Telekomunikacijska društva, unatoč tomu što proizvode samo dva posto sveukupnih globalnih emisija, aktivno nastoje dodatno smanjiti svoj ugljični otisak. Njihove inicijative podrazumijevaju zamjenu bakrene parice energetski učinkovitim optičkim vlaknima, gašenje 3G mreža koje su veliki potrošači električne energije, povećanje broja električnih vozila u svojem voznom parku te uvođenje tehnologija sa smanjenom potrošnjom električne energije u radio opremu vlastite 5G mreže. Deloitte predviđa da će telekomunikacijska društva diljem svijeta moći smanjiti svoj ugljični otisak za dva posto ili 15 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida u 2024. i 2025.
Smanjienje ovisnost o lancima distribucije
U 2024. bi u više regija moglo ponestati galija i možda germanija te rijetkih zemnih i drugih elemenata. Taj izgledni nedostatak mogao bi imati negativan učinak. Zato što su predmetni elementi osnova industrija i sektora čija godišnja tržišna vrijednost premašuje 250 milijardi američkih dolara. S obzirom na izazove uzrokovane trgovinskim problemima, tehnološki sektor i proizvođači čipova trebaju povećati otpornost svojih lanaca opskrbe na način da usmjere dodatne napore i povećaju ulaganja u recikliranje elektroničkog otpada, digitalne lance opskrbe, osiguravanje zaliha, nove rudnike i talionice te održivu proizvodnju poluvodiča.
Premda bi uporaba električne energije, vode i procesnih plinova mogla porasti u apsolutnom smislu s obzirom na povećanje prihoda od proizvodnje poluvodiča 2024., Deloitte predviđa pad godišnje prosječne potrošnje vode i električne energije. Djelomično zbog izgradnje novih modernih postrojenja okrenutih održivoj proizvodnji.
Poljoprivredna tehnologija može igrati ključnu ulogu u pitanjima sigurnosti hrane i okolišne održivosti. Njezino će tržište 2024. premašiti vrijednost od 18 milijardi američkih dolara i korjenito promijeniti poljoprivredne prakse.
Monetizacija tehnologije
Tehnološka društva sve više traže načine za monetizaciju tehnologije. Tehnološki sektor se suočena s pitanjima monetizacijeIzraz "monetizacija" može poprimiti različita značenja ov... naprednih tehnologija, osobito softvera u koji je integrirana generativna umjetna inteligencija. Dok proizvođači čipova iskorištavaju činjenicu da posluju na tržištu čija će vrijednost premašiti 50 milijardi američkih dolara u 2024., proizvođači softvera nalaze se u drukčijoj situaciji. Potrošači su sve skloniji uporabi funkcije generativne umjetne inteligencije unutar softvera. Ipak, postavlja se pitanje jesu li spremni platiti dodatne naknade za ta poboljšanja. Predviđa se da će sva trgovačka društva koja se bave proizvodnjom softvera integrirati generativnu umjetnu inteligenciju u neke od svojih proizvoda do kraja 2024. Slijedom toga, glavni izazov neće biti usvajanje tehnologije, već pronalazak cjenovnog modela koji odgovara vrijednosti te funkcije, a koji je istodobno prihvatljiv tržištu.
Inovativne strategije za monetizaciju sektora telekomunikacija mogle bi proširiti tradicionalnu ponudu usluga. Premda se većina korisnika i dalje služi zemaljskim mrežama, raste njihov interes za prijenos podataka s uređaja na uređaj i satelitskim putem. Radi bolje povezanosti u okviru sve opsežnijeg ekosustava operatora satelitskih i mobilnih mreža, proizvođača uređaja i poluvodiča koji nastoje povezati nepovezano, povećati sigurnost, poboljšati odziv u hitnim situacijama te proširiti primjenu interneta stvari. Pružanje osnovnih usluga za komunikaciju u hitnim situacijama, jednostavne tekstualne poruke i nadzor interneta stvari već je započelo. Očekuje se da će 2024. biti prodano više od 220 milijuna pametnih telefona koji se mogu služiti satelitskim uslugama, a za čije su funkcioniranje potrebni specijalizirani čipovi ukupne okvirne vrijednosti dvije milijarde američkih dolara.
Videoigre su prirodna vertikala za monetizaciju
Sve su zastupljenija partnerstva između holivudskih studija i društava koja razvijaju videoigre s ciljem monetizacije intelektualnog vlasništva na obostrano zadovoljstvo. Intelektualno vlasništvo sve je prisutnije u svim medijskim formatima i uživa sve veću pažnju publike. Što će u konačnici vjerojatno povećati sveukupnu vrijednost s njime povezanih franšiza. S obzirom na rastuće troškove razvoja videoigara i pritiske u pogledu inovacija s kojima se suočavaju tradicionalni studiji, udruživanje će vrlo vjerojatno postajati sve popularnije.
Godina 2024. će označiti prekretnicu i za ženski vrhunski sport. Očekuje se da će prihod od ženskog sporta prvi put premašiti vrijednost od jedne milijarde američkih dolara. Odnosno da će doseći vrijednost od 1,3 milijarde američkih dolara u ukupnim prognoziranim prihodima. Glavni je razlog tomu rast komercijalnih prihoda. Nakon kojih slijede prihodi od televizijskih prijenosa i prihodi od utakmica. Najviše će prihode ostvariti ženski nogomet i košarka, a obećavajuće rezultate pokazuju i kriket, odbojka i ragbi. Povećana ulaganja ne samo da će potaknuti rast prihoda, već će poboljšati sportske rezultate i prilike za sportašice na svim razinama i u svim dobnim skupinama.
Sadržaj u potpunosti prilagođen korisniku uvelike će promijeniti sektor. Predviđa se da će platforme u 2024. platiti skoro 1,5 milijardi američkih dolara za izradu sadržaja. S obzirom na taj porast, postoji rizik da se poremeti dinamika sektora videoigara jer će jeftin 3D sadržaj postati dostupniji. Ta bi praksa mogla ugroziti vodeće igre i usluge iako će svima omogućiti izradu sadržaja te omogućiti bolje uvjete i za platforme i za neovisne kreativce.
Tržište zabavnog audio sadržaja uskoro će zabilježiti znatan rast. Predviđa se da će to tržište premašiti prihode od 75 milijardi američkih dolara u 2024. Odnosno da će porasti za sedam posto u formatima kao što su podcast, prijenos audio sadržaja, radio i audio knjige. Podcast nudi neiskorišten potencijal kad je riječ o prihodu po korisniku.
