Očekuje se da će kineske kompanije obuhvaćati skoro 70 posto ukupnog godišnjeg globalnog kapaciteta proizvedenih baterija do 2030. godine. Prema očekivanjima, isporučivat će više od 6.200 gigavat-sati.
Predviđa se da će samo kineski gigant Contemporary Amperex Technology Company (CATL) proizvoditi više od zajedničke proizvodnje Kanade, Francuske, Mađarske, Njemačke i Velike Britanije.
Kako piše Benchmark Mineral Intelligence, do 2030. godine Sjedinjene Američke Države će biti druge po ukupnom kapacitetu baterija nakon Kine (1.261 gigavat-sat). S pogonima domaće kompanije Tesla, ali i južnokorejske LG Energy Solution, koja ima proizvodnju u Americi.
U ovom trenutku u Kini se nalazi 6 od 10 najvećih svjetskih proizvođača baterija, piše Biznis. Kineska dominacija na tržištu vođena je idejom takozvane vertikalne integracije u cijelom lancu opskrbe – od rudarenja metala do proizvodnje električnih vozila.
U Europi će Njemačka prednjačiti u proizvodnji litij-ionskih baterija, s 262 gigavat-sata, od čega najveći dio dolazi od Teslinih europskih pogona. Kompanija Elona Muska nadomak Berlina širi svoju takozvanu giga-tvornicu. To je prva Teslina proizvodna lokacija u Europi.
Mađarska četvrta
Zanimljivo je da se predviđa da će na četvrtoj poziciji na kraju ovod desetljeća najvjerojatnije biti Mađarska. I to ne sa velikim zaostatkom u odnosu na vodeću europsku ekonomiju. Na teritoriju Mađarske nalaze se pogoni azijskih kompanija CATL, Samsung i SK On. Za Mađarsku se predviđa 210,1 GWh ukupnih godišnjih kapaciteta.
Na petom mjestu je Kanada (203,8 GWh), a na šestom Francuska (162 GWh). Ali za ove dvije članice G7 zanimljivo je da njihovu cjelokupnu proizvodnju u zemlji čine isključivo domaće kompanije.
Na sedmom mjestu je Južna Koreja (94,5 GWh), također samo s vlastitom proizvodnjom. A na osmom je mjestu Velika Britanija (66,9 GWh), u kojoj će proizvoditi i indijska grupacija Tata.
Bečki Standard objavio je analizu Austrijskog instituta za tehnologiju po kojoj se predviđa jaka uloga litija u potražnji za proizvodnju baterija u periodu između pet i deset narednih godina, iako već postoje tržišne alternative.
Trenutno je Europska unija gotovo u potpunosti ovisna o uvozu litija, naglašavaju u institutu. A Europska komisija očekuje da će potražnja za litijem na nivou EU porasti 12 puta do 2030. godine.
