Europski revizorski sud (ECA) utvrdio je da EU nije spremna za moguću plinsku krizu. Upozorio je da Europska komisija nije jasno definirala cijenu plina koja bi bila prihvatljiva za kućanstva i kompanije. Te da članice i dalje izbjegavaju sklapanje bilateralnih sporazuma o solidarnosti u opskrbi.
Ubrzo nakon više faza smanjenja uvoza ruskog plina, Europska unija se suočila s krizom u opskrbi, navode revizori.
U takvim okolnostima, cijena plina naglo je porasla s 51 eura po megavatsatu u kolovozu 2021. na 339 eura godinu dana kasnije.
Članice EU reagirale su subvencioniranjem cijena plina i električne energije. Izdvajajući oko 390 milijardi eura u 2022. kako bi ublažile pritisak rasta cijena na kućanstva i kompanije. Do kraja 2023., EU je uspješno diversificirala svoje dobavljače plina zamjenjujući Rusiju drugim izvorima. Što je stabiliziralo cijene i vratio ih na pretkriznu razinu početkom te godine.
Tijekom krize, Europska unija je uspjela smanjiti potrošnju plina za planiranih 15 posto. Ali ostaje nejasno je li taj cilj ostvaren primjenom mjera ili su vanjski faktori, kao što su visoke cijene i blaga zima, također doprinijeli, kako navodi izvješće revizora.
Paralelno s tim, članice su povećale punjenje skladišta. Ali postignuće ciljane razine od 90 posto popunjenosti samo je vratilo stanje na pretkriznu razinu.
Platforma AggregateEU
EU je također lansirala platformu za trgovinu plinom AggregateEU, no revizori nisu mogli utvrditi je li ona donijela dodatnu vrijednost u usporedbi s postojećim platformama, jer su se razlike u cijenama između članica značajno smanjile prije njezinog pokretanja.
Komisija je redovito naglašavala važnost cjenovno dostupne energije. Ali revizori ističu da do krize nije uspostavila definiciju ili mjere za procjenu cjenovne dostupnosti, niti je razvila konkretan okvir za rješavanje tog pitanja.
Bruxelles je u svojem izvješću o cijenama i troškovima energije u članicama EU-a za razdoblje od 2015. do 2019. naveo da su se cijene kretale u rasponu od 10 do 40 eura po megavatsatu. Ali nije analizirao mogućnost da li građani i kompanije mogu podnijeti troškove energije po tim cijenama.
U ožujku prošle godine, Komisija se suglasila s tržišnim procjenama da cijene plina u idućih godinu dana ne bi trebale prelaziti 50 eura po megavatsatu. Upozorila je da bi s takvim cijenama bilo teško smanjiti potrošnju, dodaju revizori.
Ističe se da prekoračenje od 50 eura za megavatsat može promijeniti ponašanje kućanstava i kompanija. Komisija nije identificirala ovu granicu kao maksimalnu cjenovnu dostupnost.
EU je sve više ovisna o uvozu ukapljenog plina. Što povećava rizik visokih cijena i oscilacija u opskrbi, potičući jačanje fokusa na cjenovno dostupan plin. Mnoge članice i dalje oklijevaju oko bilateralnih sporazuma o solidarnosti. S nekim čak predviđajući obustavu isporuka plina u kriznim situacijama, prenosi tportal.
Komisija je već od 2014. znala da bi prekid isporuke ruskog plina značajno utjecao na cijene, ali nije razvila modele za procjenu utjecaja na potrošače i kompanije, istaknuo je revizor João Leão.
