Mladi danas sve manje vjeruju u ideje o fleksibilnosti, autonomiji i beskonačnim mogućnostima rada. Suočavaju se s tržištem rada koje nudi nesigurna radna mjesta i smanjenje radničkih prava. U takvom okruženju raste želja za dugoročnom sigurnošću, tražeći “poslodavca za cijeli život”.
Novo shvaćanje stabilnosti među mladima
Istraživanja pokazuju da mlađi od 27 godina žele ostati kod jednog poslodavca sedam godina. To je dvostruko više od prosječnog radnog staža u zapadnim zemljama. Generacija Z prepoznaje vrijednost stabilnosti, slično modelu karijere njihovih baka i djedova.
Bivše generacije bile su odane jednom poslodavcu, uživajući beneficije i osjećaj pripadnosti. Danas mladi traže sigurnost, izbjegavajući beskonačno natjecanje na nesigurnom tržištu rada. Oni žele zamijeniti stres i nesigurnost s osjećajem zajedništva i stabilnosti.
Tri ključna razloga za promjenu
Profesor Ollie Muld ističe tri glavna razloga za ovu promjenu u prioritetima mladih radnika.
1. Kultura “užurbanosti” izgubila je privlačnost
Mladi sve češće prepoznaju da stalna potraga za poslom ne donosi trajnu sreću. Poruke o fleksibilnosti i poduzetnosti često ne vode do uravnoteženog i ispunjenog života. Rezultat je smanjenje plaća, manje beneficija i povećanje nesigurnosti u karijeri.
Mladi sada biraju stabilnost umjesto kaotičnog i iscrpljujućeg traženja novih prilika.
2. Vrijednost dugoročnog doprinosa
Mlađi radnici posjeduju jedinstvene vještine koje postaju vidljive tek nakon duljeg staža. Oni su vješti u razumijevanju medijskih narativa i dekodiranju kompleksnog informacijskog okruženja. Te vještine, iako nisu odmah prepoznatljive, donose značajnu vrijednost tijekom vremena. Rad kod jednog poslodavca omogućuje im da pokažu te sposobnosti i ostvare dublji utjecaj.
3. Nova potraga za ravnotežom i svrhom
Mladi sve više cijene ravnotežu između posla i privatnog života te mentalno zdravlje. Više ih zanima rad koji je usklađen s njihovim vrijednostima nego penjanje korporativnom ljestvicom. Oni traže radno okruženje koje poštuje njihove potrebe i nudi osjećaj svrhe.
Luksuzni uredi i korporativne pogodnosti više nisu privlačne kao poštovanje i sloboda.
Promjena paradigme rada
Ova promjena predstavlja izazov tradicionalnim kapitalističkim vrijednostima, koje naglašavaju brzinu i potrošnju. Mladi odbacuju ideju o životu podređenom poslu i zahtijevaju humaniji pristup radu.
Što ova promjena znači za društvo?
Dugoročno zapošljavanje postaje sve poželjnije, ali izaziva pitanje: Zašto je lojalnost postala iznimka? Ova tranzicija otkriva potrebu za preispitivanjem sustava koji ne podržava stabilnost i svrhu, piše Bonitet. Mladi jasno poručuju: Vrijeme je za stvaranje radnih mjesta koja poštuju čovjeka i njegove vrijednosti.
