Zlostavljanje na radnom mjestu, često skriveno iza naizgled bezopasnih šala, može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i profesionalni razvoj zaposlenika. Na prvi pogled, kolega koji te “zeza” zbog izgleda, tona glasa ili načina rada može izgledati prijateljski, ali takvi komentari duboko pogađaju tvoje samopouzdanje i motivaciju. Smijeh kolega često prikriva nelagodu, no to ne znači da posljedice nisu stvarne.
Mobing nije očigledan
Mobing nije uvijek očigledan. Može se manifestirati kroz pasivnu agresiju, izolaciju ili tihi bojkot, što znači da nije uvijek lako prepoznati da se nalaziš u takvoj situaciji. Međutim, šteta koju uzrokuje mobing može biti duboka i dugoročna, pogotovo jer se ne vidi na površini, ali ostavlja emocionalne ožiljke koji mogu utjecati na tvoje zdravlje, kao i na tvoju karijeru.
Prema istraživanju koje su 2022. godine proveli Međunarodna organizacija rada, Lloyd’s Register Foundation i Gallup, svaki peti zaposlenik na svijetu prijavio je neki oblik zlostavljanja na radnom mjestu. Najčešći oblik tog zlostavljanja je psihološki mobing: ponižavanje, prijetnje, ismijavanje i izolacija. Ova vrsta nasilja ne ostavlja modrice, ali ima dubok utjecaj na emocionalno stanje žrtve.
Podaci pokazuju da je čak 18% ispitanika doživjelo psihološki mobing, dok je 9% prijavilo fizičko nasilje i 6% seksualno uznemiravanje, pri čemu žene čine većinu žrtava. Takve situacije mogu stvoriti osjećaj nesigurnosti, stresa i anksioznosti, zbog čega je važno pravovremeno prepoznati i reagirati na mobing kako bi se zaštitilo svoje zdravlje i profesionalnu karijeru.
Kako se zaštititi od mobinga?
Ako se prepoznaš u ovom opisu, važno je znati da postoje koraci koje možeš poduzeti kako bi se zaštitio. Prvi korak u borbi protiv mobinga je vođenje detaljne evidencije. Zabilježi svaki incident: datum, vrijeme, mjesto, što se dogodilo i tko je bio prisutan. Ove bilješke mogu biti ključne ako odlučiš poduzeti daljnje korake.
Osim toga, važno je čuvati dokaze. Sve relevantne e-mailove, poruke ili drugu pisanu komunikaciju koja može poslužiti kao dokaz zlostavljanja, sačuvaj na sigurnom. Ovi dokumenti mogu biti ključni ako odlučiš podnijeti prijavu ili tražiti pravnu pomoć.
Povjeravanje povjerljivim osobama u tvom radnom okruženju također može biti korisno. Ako postoji kolega ili nadređeni kojem vjeruješ, podijeli svoje iskustvo s njim ili njom. U slučaju da ne postoji netko kome se možeš obratiti unutar tvrtke, potraži pomoć vanjskih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i radnih prava.
Ako se osjećaš dovoljno sigurno, pokušaj otvoreno komunicirati s osobom koja te zlostavlja. S pažnjom i mirnošću objasni da njezino ponašanje nije prihvatljivo i da te povređuje. Međutim, ovaj korak uvijek treba poduzeti s oprezom, jer ponekad može doći do eskalacije.
Potražite stručnu pomoć
U slučajevima kada se osjećate psihički ili fizički pogođeni, potraži stručnu pomoć. Psiholog, psihijatar ili liječnik mogu ti pomoći da se nosiš sa stresom i emocionalnim posljedicama mobinga. Također, ako je potrebno, konzultiraj se s pravnikiom specijaliziranim za radno pravo kako bi dobio savjet o tome kako dalje postupiti u skladu sa zakonom.
Zlostavljanje na radnom mjestu nije nešto što trebaš trpjeti. Iako mobing često ne ostavlja fizičke tragove, njegove psihološke posljedice mogu biti ozbiljne i dugoročne. Uz pravovremenu reakciju, podršku i pomoć, moguće je zaustaviti ovakve oblike nasilja i povratiti kontrolu nad svojim životom i karijerom.
Prepoznavanje i reakcija na mobing prvi su koraci prema izgradnji sigurnog i zdravog radnog okruženja, piše Moj Posao.
