Nova studija potvrđuje da vas previše fokusiranje na sreću zapravo čini manje sretnima.
Ako ste studirali ekonomiju ili biznis, možda ste upoznati s Goodhartovim zakonom. Nazvan po britanskom ekonomistu Charlesu Goodhartu, navodi da “kada mjera postane meta, prestaje biti dobra mjera”.
Na poslu, ovo označava one prodavače koji nude neprofitabilne ponude na kraju mjeseca samo da bi ispunili svoje kvote ili one radnike u pozivnom centru koji namjerno ne pomažu korisniku kako bi ispunili cilj kratkog trajanja poziva.
Ali Goodhartov zakon može iskočiti i u neočekivanim kontekstima – na primjer, nova studija objavljena u časopisu Emotion pokazuje da kada sreću postavite kao metu i počnete svjesno mjeriti svoj napredak, zapravo ćete biti manje sretni.
Kako jurnjava za srećom umanjuje sreću
Kako bi shvatili odnos između jurnjave za srećom i doživljavanja sreće, tim istraživača sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, Sveučilišta u New Yorku i Sveučilišta u Torontu okupio je 1800 ispitanika. Zamolili su ih da odgovore na pitanja o svojim uvjerenjima o sreći i voditi detaljne dnevnike svojih raspoloženja.
Pojavila se neobična korelacija. Što su ispitanici više provjeravali vlastitu razinu sreće, to su manje sretni bili. Što se događalo?
Istraživači su pretpostavili da pretjerana usredotočenost na sreću navodi ljude da vjeruju da bi trebali stalno osjećati pozitivne emocije.
“Postoji mnogo društvenih pritisaka, barem unutar Sjedinjenih Država, koji potiču zabludu da se ljudi moraju osjećati sretnima cijelo vrijeme kako bi postigli veću dobrobit”, komentirala je voditeljica istraživanja Felicia Zerwas u Neuroscience News.
Savršeno blaženstvo je, naravno, nemoguće. A traganje za njim samo stvara veći jaz između očekivanja i stvarnosti, čime se smanjuje sreća.
Stalno provjeravanje svojih emocija također može privući pozornost na svaku prolaznu nesavršenost i negativnu emociju, paradoksalno povećavajući te loše osjećaje. “Uhvatiti se za nesavršene aspekte pozitivnih trenutaka u konačnici će ih pokvariti”, upozorava Zerwas.
Na kraju, praćenje sreće kao što možete pratiti druge životne ciljeve može natjerati ljude da se više uspoređuju s drugima. I dok možete vidjeti kakav auto vozi vaš susjed ili koliko je otmjena njihova kuća, malo je vjerojatno da ćete moći dobiti točan dojam o njihovoj unutarnjoj razini mira i zadovoljstva iz njihove vanjske prezentacije. Uspoređivanje vašeg unutarnjeg nemira s njihovom veselom fasadom nije dobro za vašu samoprocjenu svoje sreće.
Bolji načini za traženje sreće
Ovaj istraživački tim možda je među prvima koji su objavili čvrste podatke koji dokumentiraju paradoks sreće, ali teško da su prvi koji su ga primijetili.
Iseljenici su zamijetili opsjednutost američkih natjecatelja dodavanjem sreće svojim trofejnim postignućima, što dovodi do više tjeskobe i manje blaženstva. Psiholog dobitnik Nobelove nagrade Daniel Kahneman pisao je o tome kako su sreća i sveukupno životno zadovoljstvo često isprepleteni. Pri čemu je zadovoljstvo životom važniji cilj za većinu ljudi.
Harvardski istraživač sreće Arthur Brooks pozvao je one koji traže duševni mir da izbjegnu jurnjavu za srećom i da je umjesto toga traže po drugim mjestima težeći drugim ciljevima kao što su zajednica, smisao i služenje. Sreća je nusprodukt dobro proživljenog života, a ne njegov krajnji cilj, tvrdi on.
Sve je to koristan podsjetnik za poduzetnike orijentirane na postignuće da će se stavljanje “sreće” na popis obaveza i poslušno upravljanje napretkom poput bilo kojeg drugog zadatka vjerojatno spektakularno obiti o glavu. Ali koja je alternativa? Trebate li u potpunosti odustati od poboljšanja svoje sreće?
Ne, odgovaraju istraživači koji stoje iza ove najnovije studije. “Iako ova otkrića pokreću moguću zagonetku – želja za osjećajem sreće u konačnici uključuje osjećaj manje sreće – ljudi ne bi trebali misliti da su zapeli”, tvrdi Iris Mauss, jedna od autorica.
Umjesto toga, oni nude tri prijedloga:
- Prihvatite sve svoje emocije. U redu je na sreću gledati kao na važan cilj, ali umjesto stalnog vrednovanja svojih emocija, znanstvenici savjetuju da ih prihvatite, kako pozitivne tako i negativne.
- Ne gledajte na činjenje dobra kao na sredstvo za postizanje cilja. Pozitivne aktivnosti poput volontiranja, vježbanja ili pomaganja prijateljima nisu sredstvo za sreću, već stvari koje biste trebali činiti zbog njihove vlastite intrinzične vrijednosti.
- Postanite društveni. Tim koji stoji iza ove studije slaže se s mnoštvom drugih stručnjaka da je najpouzdaniji način za povećanje sreće jednostavno provođenje vremena s drugim ljudima.
Zaključak je da je sreća pomalo „sramežljiva“. Čini se da je najbolji način da joj se približite taj da joj se prišuljate sa strane.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
