Bilijunsko tržište fuzijske tehnologije moglo bi odlučiti tko će postati predvodnik u razvoju umjetne inteligencije i posljedično ostvariti svjetsku dominaciju.
Amazon, Alphabet i Meta Platforms objavili su sredinom ožujka da podržavaju globalnu inicijativu za utrostručenje nuklearne energije do 2050. godine. Američki tehno teškaši pridružili su se deklaraciji koju je prvotno u prosincu 2023. potpisalo više od 20 zemalja na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, a koju su kasnije podržale i financijske institucije poput Bank of America, Goldman Sachs i Morgan Stanley.
Zašto tehnološki divovi ulažu u nuklearnu energiju?
Iako deklaracija nije pravno obvezujuća, jasno pokazuje rastuću potporu nuklearnoj energiji među vodećim industrijskim i financijskim akterima. Razlog ovom trendu leži u sve većim energetskim potrebama tehnoloških kompanija, posebice za napajanje podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju.
“Tehnološki sektor se okreće nuklearnoj energiji nakon zaključka da obnovljivi izvori sami neće osigurati dovoljno pouzdane energije za njihove potrebe,” objašnjava stručnjak za energetiku s konferencije CERAWeek, gdje je deklaracija formalno predstavljena.
Prema najnovijim podacima, Amazon je potpisao tri ključna ugovora za istraživanje i izgradnju malih modularnih reaktora (SMR), ali točan datum nije naveden, stoji u izvješću Carbon credit.com, dok je Meta u prosincu pozvala nuklearne razvojne tvrtke da dostave prijedloge za dodavanje do četiri gigavata nove nuklearne energije u SAD-u.
Dok tehnološki divovi ulažu u tradicionalnu nuklearnu energiju dobivenu fisijom, paralelno se odvija intenzivna utrka između SAD-a i Kine za razvoj prve komercijalne nuklearne fuzijske elektrane. Nuklearna fuzija, često nazivana “svetim gralom čiste energije”, pruža iznimne prednosti u odnosu na fisiju. Stvara četiri puta više energije po kilogramu goriva od tradicionalne nuklearne fisije i nevjerojatnih četiri milijuna puta više od sagorijevanja ugljena – bez emisije stakleničkih plinova ili dugoročnog radioaktivnog otpada.
“Jedine aktivne fuzijske elektrane trenutno u svemiru su Sunce i zvijezde”, rekao je Dennis Whyte, profesor nuklearne znanosti i inženjerstva na Massachusetts Institute of Technology. SAD je bio prvi koji je 1952. godine upotrijebio fuziju velikih razmjera testom hidrogenske bombe. U sedam desetljeća od tada, znanstvenici diljem svijeta pokušavaju iskoristiti fuzijske reakcije za proizvodnju električne energije.
Prema projekcijama Ignition Researcha, tržište fuzijske energije moglo bi do 2050. godine dosegnuti vrijednost od najmanje bilijun dolara, što objašnjava zašto su obje zemlje spremne uložiti ogromna sredstva u razvoj ove tehnologije.
Fuzijska energija: tko vodi u utrci?
Nakon desetljeća američkog vodstva u fuzijskoj tehnologiji, Kina ubrzano sustiže konkurenciju. SAD su 2022. godine postigle povijesni uspjeh u Nacionalnom postrojenju za paljenje Lawrence Livermore (NIF), gdje je prvi put postignuta fuzijska ignicija s neto pozitivnom energijom, piše CNBC.
Američki privatni sektor pokazuje snažan interes, s ulaganjima u fuzijske startupe koja su skočila s 1,2 milijarde dolara u 2021. na više od 8 milijardi dolara u 2023. godini. Od 40 tvrtki članica FIA-e, njih 25 ima sjedište u SAD-u. Vodeći američki startupovi poput Commonwealth Fusion Systems, Helion i TAE Technologies privukli su investitore kao što su Bill Gates, Jeff Bezos, Google i Microsoft. Primjerice, Commonwealth Fusion Systems, startup nastao iz MIT-a, prikupio je najviše novca, gotovo 2 milijarde dolara od Billa Gatesa, Jeffa Bezosa i Googlea. Helion sa sjedištem u Washingtonu prikupio je milijardu dolara od investitora poput Sama Altmana iz Open AI-ja i vrlo ambicioznog ugovora s Microsoftom
za isporuku fuzijske energije u mrežu do 2028. TAE Technologies uz Googleovu potporu prikupio je 1,2 milijarde dolara.
Ipak, u javnom financiranju Kina ima prednost. Procjenjuje se da Kina godišnje izdvaja oko 1,5 milijardi dolara za fuzijska istraživanja, dok SAD ulaže oko 800 milijuna dolara. Zbog toga su američki senatori i stručnjaci za fuziju u veljači 2024. pozvali na povećanje saveznih sredstava na 10 milijardi dolara kako bi SAD zadržao vodstvo. Predsjednik Donald Trump pojačao je potporu nuklearnoj energiji, uključujući fuziju, tijekom svog prvog mandata, a to se nastavilo i pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom. Zasad je nejasno kako će izgledati financiranje fuzije u Trumpovom drugom mandatu, usred golemih saveznih planova uštetda, prenosi Poslovni.
Kina ubrzano gradi infrastrukturu za fuzijska istraživanja
Satelitske snimke, u koje je imao uvid CNBC, pokazuju brzu izgradnju novog lasersko-fuzijskog postrojenja s kupolom dvostruko većom od američkog NIF-a. Dodatno, Kina gradi CRAFT, investiciju od 700 milijuna dolara na kampusu od 40 hektara, te BEST tokamak (vrsta uređaja za nuklearnu fuziju) čiji je završetak planiran za 2027. godinu.
Kina ima veliku prednost i u obrazovanju stručnog kadra, s 10 puta više doktorata u fuzijskoj znanosti i inženjerstvu od SAD-a. Također prednjači u broju fuzijskih patenata i preuzima kontrolu nad opskrbnim lancima za ključne materijale poput visokonaponskih magneta, specifičnih metala, kondenzatora i energetskih poluvodiča.
Budućnost fuzijske energije i AI
Utrka za fuzijskom energijom ima dalekosežne implikacije za globalno energetsko tržište i razvoj umjetne inteligencije. Američki startup Helion cilja biti prvi s komercijalnom fuzijskom energijom do 2028. godine, dok Commonwealth planira pokrenuti fuzijsku elektranu ARC početkom 2030-ih.
Andrew Holland, izvršni direktor Fusion Industry Association, naglašava povezanost fuzijske energije i AI razvoja: “Ako vam je stalo do umjetne inteligencije, ako vam je stalo do energetskog vodstva, morate ulagati u fuziju. Ovo je nešto u čemu, ako Sjedinjene Države ne budu predvodile, onda će to učiniti Kina.”
