Broj ljudi koji dožive najmanje 100 godina u SAD-u udvostručio se u posljednjem desetljeću. Mnogi stogodišnjaci pripisuju svoju dugovječnost, barem djelomično, svom pozitivnom stavu.
Roslyn Menaker, 103, rekla je za The Guardian da su “sreća, radost, zahvalnost… pozitivna perspektiva” razlog zašto je živjela tako dugo. Ruth Sweedler, 103, rekla je za CNBC Make It da su je uvijek hvalili zbog svog dobrog stava dok je odrastala. “Kad bih ušla u učionicu, moj učitelj bi rekao: ‘Dobro jutro, sunašce!’ Jer sam bila tako vesela”, rekla je.
Dok starije osobe mogu osjećati da je pozitivno raspoloženje igralo ulogu u njihovoj dugovječnosti, odnos između osobnosti i starenja je složeniji, kaže David Watson, bivši profesor psihologije ličnosti na Sveučilištu Notre Dame.
“Mislim da su učinci samo pozitivnog stava precijenjeni”, kaže on. Ali postoje i druge osobine za koje vjeruje da su usko povezane s dugovječnošću.
‘Savjesni ljudi ne rade gluposti’
Kada raščlanjujete osobnost, korisno je pogledati Model pet faktora, teoriju osobnosti koja sugerira da se osobine većine ljudi mogu grupirati u pet kategorija: otvorenost, savjesnost, ekstrovertnost, susretljivost i neuroticizam.
Savjesnost, odnosno koliko ste organizirani i disciplinirani, najviše je povezana s dugovječnošću, kaže Watson.
To je vjerojatno zato što su ljudi s visokim stupnjem savjesnosti bolji u brizi o sebi. Savjesni ljudi, primjerice, nastoje umjereno piti alkohol i jesti uravnoteženije obroke, kaže.
“Savjesni ljudi ne rade gluposti pa imaju nižu stopu nesreća i bolje zdravstveno ponašanje”, kaže.
Dobra vijest je da svoju savjesnost možete povećati s godinama. Postoje čak i radionice savjesnosti koje nastoje povećati nečiju sposobnost samoregulacije, kaže Watson.
“Osnovna ideja je ako želite povećati svoju savjesnost, ponašajte se savjesnije, a stav slijedi ponašanje”, kaže. “Pokušaj stići na vrijeme. Dovršavajte stvari.”
To ne znači da pozitivan stav ne čini ništa, dodaje.
Ugodnost također može igrati ulogu u dugovječnosti, posebno kada je u pitanju prevladavanje stresnih situacija.
“Psihički zdravi ljudi imaju brže vrijeme oporavka“, kaže on. “Oni mogu sami sebi reći: ‘Ovo nije tako velika stvar.’ Pronalaze načine da se vrate u tu ravnotežu.”
Ako živite zdravim načinom života i možete se oporaviti od teškoća, to bi, kaže Watson, moglo dovesti do duljeg i zadovoljnijeg života.
