Predsjednik SAD-a Donald Trump donio je odluku o pokretanju procesa osnivanja prvog državnog investicijskog fonda. Izvršnom uredbom naložio je nadležnim dužnosnicima da u roku od 90 dana izrade detaljan plan provedbe. Ministar financija Scott Bessent izjavio je da bi fond mogao postati potpuno operativan unutar godinu dana. Ova inicijativa dio je Trumpovog plana za strateško korištenje saveznih financijskih resursa.
Američki fond i globalni primjeri
Slični fondovi već postoje u državama bogatim prirodnim resursima, poput Norveške, čiji investicijski fond vrijedi 1,8 bilijuna dolara. Kina također upravlja fondom od 1,3 bilijuna dolara, koristeći ga za strateške investicije. U SAD-u već dvadeset saveznih država posjeduje investicijske fondove, među kojima je najveći Trajni fond Aljaske s 82 milijarde dolara. Također, Fond naslijeđa Sjeverne Dakote upravlja s 11,5 milijardi dolara i koristi ta sredstva za infrastrukturne projekte i smanjenje poreza. Za razliku od ovih primjera, Trumpov prijedlog predviđa financijske instrumente na nacionalnoj razini, ne oslanjajući se na prihode od sirovina.
Povezanost s aktualnim političkim pitanjima
Odluka o osnivanju fonda dolazi u trenutku kada Trumpova administracija produljuje rok za prodaju TikToka. Postoji mogućnost da bi novi državni fond mogao imati ulogu u toj transakciji, piše Bug. Također, najava fonda podudara se s odgodom carina za Meksiko i Kanadu, što ukazuje na povezanost ekonomske politike i trgovinskih odnosa.
Pravne nedoumice oko ovlasti predsjednika
Pitanje koje otvaraju pravni stručnjaci jest može li Trump osnovati takav fond bez suglasnosti Kongresa. Uloga privatnog sektora u ovoj inicijativi dodatno pojačava raspravu. Elon Musk i Stephen Feinberg, suosnivač Cerberus Capitala, sudjeluju u savjetodavnim procesima, a Feinberg je kandidat za zamjenika ministra obrane. Trumpov model politike često uključuje spajanje privatnog sektora s državnim upravljanjem, što izaziva podijeljena mišljenja.
90 dana za razradu plana
Rok za izradu detaljnog plana iznosi 90 dana, nakon čega bi se definirali konkretni koraci za osnivanje fonda. Pristaše ovog poteza tvrde da bi mogao ojačati globalni položaj SAD-a, omogućujući konkurenciju protiv zemalja koje već koriste državne fondove. Kritičari, s druge strane, strahuju da bi preveliko uplitanje države moglo narušiti tržišnu ravnotežu. Također, proširenje ovlasti državnih agencija poput DFC-a izaziva dodatne prijepore u političkim i financijskim krugovima.
