Pravo na privatnost ključna je europska vrijednost koja štiti slobodu izražavanja i osigurava demokraciju. Organizacije civilnog društva i tehnološki sektor posljednjih godina zajednički brane šifriranje poruka od nadzora država.
Bivši povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava nazvao je enkripciju “ključnim alatom za ljudska prava” u eri masovnog nadzora.
Tijekom rada u Europskom parlamentu, vidjela sam kako aktivisti, novinari i borci za ljudska prava ovise o privatnosti. Očuvanje privatnosti nužno je za sigurnost pojedinaca i za funkcioniranje demokratskog društva. Šifriranje je ključna tehnologija koja danas štiti privatnost na internetu.
Aplikacije za poruke, e-poštu, pozive i plaćanja oslanjaju se na ovu tehnologiju. Sveobuhvatno šifriranje osigurava da samo pošiljatelj i primatelj mogu pristupiti porukama. Alati poput Signala i WhatsAppa koriste ovu metodu kako bi spriječili neovlašteni pristup.
Međutim, države i tijela za provedbu zakona traže načine za pristup šifriranoj komunikaciji. Vlade nekih članica EU-a predlažu slabljenje enkripcije pod izlikom borbe protiv kriminala. Zaštita šifriranja nije samo tehnološko pitanje, već obrana temeljnih načela koja definiraju europsko društvo.
Radna skupina za pristup podacima za provedbu zakona
Europska komisija osnovala je radnu skupinu za “pristup podacima za provedbu zakona”. Ta je skupina preporučila uvođenje “stražnjih vrata”, koja bi omogućila policiji pristup nešifriranim podacima. Ove mjere predstavljaju ozbiljan rizik za sigurnost i privatnost građana.
Pritisak je dodatno porastao 2022. godine prijedlogom Uredbe o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja (CSAR). Ova uredba, poznata kao “kontrola chata”, omogućila bi neselektivno skeniranje privatnih poruka. Takav nadzor uključivao bi i usluge sa sveobuhvatnim šifriranjem, što bi ugrozilo povjerenje korisnika.
Iako predložena s dobrim namjerama, ovakva rješenja stvaraju sigurnosne rizike koje zlonamjerni akteri mogu iskoristiti. Stručnjaci tvrde da je nemoguće sigurno oslabiti enkripciju. “Stražnja vrata” uvijek otvaraju prostor za ranjivosti koje hakeri mogu zloupotrijebiti.
Nedavni primjer pokazuje kako su kineski akteri hakirali američke internetske usluge putem legalnih podatkovnih kanala. Obavještajne agencije, poput nizozemske, upozoravaju na neprihvatljive rizike koje donosi slabljenje šifriranja. Unatoč tim upozorenjima, dvostruki standardi ostaju vidljivi.
Narušavanje privatnosti nije jedina posljedica predložene uredbe. Povelja EU-a o temeljnim pravima štiti privatnost komunikacija. Sud Europske unije smatra da neselektivno skeniranje poruka predstavlja nerazmjerno kršenje tog prava.
Europski odbor za zaštitu podataka zabrinuti zbog posljedica za privatnost
Analize Vijeća EU-a i Europskog parlamenta potvrdile su sumnje u pravnu utemeljenost prijedloga. Europski odbor za zaštitu podataka i nadzornik za zaštitu podataka izrazili su zabrinutost zbog posljedica za privatnost. Zločinci bi, unatoč skeniranju, lako pronašli načine za izbjegavanje otkrivanja.
Europska komisija nije adresirala šire implikacije presretanja poruka pod krinkom borbe protiv zlostavljanja djece. Europol već je preporučio proširenje ovakvog nadzora na druge područja, što stvara dodatnu zabrinutost.
Europski parlament zauzeo je uravnoteženi pristup te odbio prijedlog neselektivnog pregleda poruka. Umjesto toga, nadzor bi se ograničio na ciljane osumnjičenike i specifične skupine. Vijeće EU-a trenutno razmatra “pregled poruka na strani klijenta”. Ova metoda podrazumijeva presretanje poruka prije nego što se pošalju.
Iako je predstavljena kao kompromis, ta metoda ugrožava integritet šifriranja. Time se otvaraju isti problemi koji se tiču privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Prihvaćanje ovakvih rješenja oslabilo bi zaštitu privatnosti u Europi.
Magnus Brunner, novi europski povjerenik za unutarnje poslove, podupire donošenje ove uredbe. Tijekom saslušanja pred Europskim parlamentom izbjegavao je odgovarati na pitanja o zaštiti šifriranja i korištenju špijunskih softvera.
Šifriranje nije samo tehnička mjera; ono štiti digitalna prava i demokratske slobode. Rasprave o Uredbi o zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja još uvijek traju. Važno je prepoznati politike koje pod krinkom sigurnosti narušavaju temeljne vrijednosti.
Slabljenje šifriranja ugrožava ne samo privatnost pojedinca, već i širi digitalni ekosustav. Umjesto narušavanja ove tehnologije, EU mora pronaći ravnotežu između sigurnosti i zaštite temeljnih prava.
Potpisala sam obećanje za zaštitu šifriranja, svjesna da se ovdje ne radi samo o tehnologiji. Radi se o načelima koja nas kao društvo definiraju i čine slobodnima.
Izvor: Poslovni Dnevnik
