Velika curenja plina koja su iznenada izbila u plinovodima Sjeverni tok koji vode iz Rusije u Europu ispod Baltičkog mora proizvela su mnoštvo teorija, ali malo jasnih odgovora o tome tko ili što je uzrokovalo štetu.
Evo što znamo i što je do sada rečeno, piše Reuters.
Koga se krivi?
Do sada su zapadne vlade i dužnosnici izbjegavali izravno upirati prstom, dok je Rusija krivila Zapad.
Države Europske unije kažu kako vjeruju da je šteta uzrokovana sabotažom, ali su prestale imenovati bilo koga. Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju, rekao je da je “vrlo očito” tko stoji iza toga, ali nije rekao tko je to bio.
Kremlj je rekao da su optužbe o ruskoj odgovornosti “glupe”, a ruski dužnosnici rekli su da Washington ima motiv jer želi prodati više ukapljenog prirodnog plina (LNG) Europi.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici digli u zrak Sjeverni tok. “Sankcije nisu bile dovoljne za Anglosaksonce: prešli su na sabotažu“, rekao je.
U prijašnjim je komentarima Bijela kuća odbacila optužbe da je odgovorna. Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da je oštećenje Sjevernog toka namjerna sabotaža.
Zašto sabotirati plinovod?
Načelnik njemačke mornarice Jan Christian Kaack rekao je njemačkom dnevniku Die Welt u izdanju od ponedjeljka da su pronađena curenja, iako je i prije toga govorio “Rusija je također izgradila znatan kapacitet pod vodom. Na dnu Baltičkog mora, ali i u Atlantiku, postoji dosta kritične infrastrukture poput cjevovoda ili podmorskih kabela za internet.”
Uz Sjeverni tok, izgrađen je novi plinovod između Norveške koja proizvodi plin i Poljske, koja je nastojala prekinuti svoje oslanjanje na rusku energiju, čineći regiju vrlo osjetljivom za energetsku sigurnost Europe.
“(Rusija) može zastrašiti Europljane činom sabotaže. Jer ako mogu dignuti u zrak ove cjevovode na dnu Baltičkog mora, mogli bi to učiniti i s novim plinovodom“, rekla je Kristine Berzina, viša suradnica za sigurnost i obranu u German Marshall Fundu.
Međutim, ako je to bio čin sabotaže, oštetio je cjevovode koje su izgradili Gazprom pod kontrolom Kremlja i njegovi europski partneri po cijeni koja se mjerila milijardama dolara.
Šteta također znači da Rusija gubi dio utjecaja koji je još imala nad Europom, koja se utrkivala pronaći druge zalihe plina za zimu, čak i ako plinovodi Sjeverni tok nisu pumpali plin kad su otkrivena curenja, kažu analitičari.
Tko god ili što god da je kriv, Ukrajina također može imati koristi. Kijev već dugo poziva Europu da zaustavi sve kupnje ruskog goriva – iako dio plina još uvijek teče u Europu preko njezina teritorija. Prekid Sjevernog toka približava stvarnosti poziv Kijeva na puni ruski embargo na gorivo.
Kako je plinovod Sjeverni tok mogao biti oštećen?
Stručnjaci kažu da razmjeri štete i činjenica da su curenja daleko jedno od drugog na dva različita cjevovoda ukazuju na to da je čin bio namjeran i dobro orkestriran.
Seizmolozi u Danskoj i Švedskoj rekli su da su u ponedjeljak zabilježili dvije snažne eksplozije u blizini curenja i da su eksplozije bile u vodi, a ne ispod morskog dna.
Britanski obrambeni izvor rekao je za Sky News da je napad vjerojatno bio smišljen i detoniran izdaleka koristeći podvodne mine ili druge eksplozive.
“Nešto veliko izazvalo je te eksplozije što znači da bi… Rusija to mogla učiniti. U teoriji bi to mogle učiniti i Sjedinjene Države, ali ja zapravo ne vidim motivaciju“, rekao je za Reuters Oliver Alexander, analitičar otvorenih obavještajnih podataka.
Sjedinjene Države dugo su pozivale Europu da prekine svoje oslanjanje na ruski plin, rekao je, ali Washington sada nije imao očiglednu motivaciju za djelovanje jer Sjeverni tok više nije pumpao plin u Europu u trenutku kada su pronađena curenja, iako su cjevovodi imali plin pod pritiskom unutar njih.
“Već su uspjeli zaustaviti Sjeverni tok 2. Već je bio mrtav u vodi, nije nikamo išao”, rekao je.
Analitičari kažu da je moguće da su štetu nanijeli uređaji koji su dostupni na komercijalnom tržištu, ali da je, s obzirom na razmjere i preciznost, vjerojatnije da ju je izveo akter s pristupom sofisticiranijoj tehnologiji.
Američki kanal CNN, pozivajući se na tri izvora, izvijestio je da su europski sigurnosni dužnosnici primijetili potporne brodove i podmornice ruske mornarice nedaleko od mjesta curenja Sjevernog toka. Upitan o izvješću, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je na tom području bila mnogo veća prisutnost NATO-a.
Što je slijedeće?
Na zahtjev Rusije, Vijeće sigurnosti UN-a sastaje se u petak kako bi raspravljalo o šteti na plinovodima, dok Europljani nastavljaju sa svojim istragama.
Međutim, za sada bi izravnije upiranje prstom između Rusije i Zapada moglo pogoršati napetosti koje su se već razvile oko rata u Ukrajini, rekao je Marek Swierczynski, obrambeni analitičar za poljski think tank Polityka Insight.
