Svi oni koji su na crnoj listi SAD ni ne moraju imati imovinu u SAD-u da bi bili pogođeni sankcijama.
Anna Morris, v. d. pomoćnika tajnika za financije SAD-a, u razgovoru s medijima istakla je da svi ozbiljno shvataju američke sankcije.
“Čak i ako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne banke, lokalne banke bi bilo rizično ako bi takvim osobama odlučile dozvoliti da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti financijskom sektoru u BiH. Sankcije su povezane sa Bosnom i Hercegovinom odnose ne samo na sankcionirane osobe ili subjekte. Rizik nose I osobe koje ih podržavaju“, pojašnjava Morris.
Pitali smo je da li postoje sankcije i(li) mjere i za one, npr. banke, koje ne provode sankcije SAD-a prema sankcioniranim dužnosnicima? Može biti sankcija i za njih, jasno nam je odgovorila.
Suradnja s klijentima na crnoj listi SAD može imati nesagledive posljedice za banku
Suradnjom sa sankcioniranima banka može izgubiti mogućnost međunarodnog platnog prometa, pojašnjava Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Napominje da je sve ovo bankama i ranije jasno komunicirano.
“Banke moraju biti svjesne rizika koji proizlaze iz poslovnih transakcija. Moraju to procijeniti, kao što moraju procijeniti i što je ono što može izazvati reputacijske i neke druge rizike za banke. Ovo je vrlo jasan stav administracije SAD, koji je i ranije komuniciran. Jedino što je novo jeste da je netko s ovog nivoa, faktički iz vrha, iz Ministarstva financija SAD došao u BiH i jasno to rekao. To podiže stupanj ozbiljnosti. Mi smo i ranije kontrolirali kakvi se poslovni odnosi uspostavljaju. Postoje li osobe koje nose rizik za poslovanje banaka i kada govorimo o FBiH, sigurno je da je takav rizik u velikom dijelu prepoznat i eliminiran i ranije, dakle, prije ove posjete“. Nastavlja pojašnjavati Mahmuzić za Oslobođenje, te pojašnjava sa čime se sve banke mogu susresti u slučaju suradnje sa crnolistašima.
Može se desiti da banka koja surašuje s crnolistašima izgubi mogućnost međunarodnog platnog prometa. To bi značilo nesagledive posljedice za takvu banku.
Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH
Kaže i da se pristup od banke do banke prema sankcioniranima ne bi trebao razlikovati. Napominje da pravila postoje i jasno su iskomunicirana svim bankama. Uvedena su da se u istim i sličnim situacijama primjenjuju gotovo identično. U slučaju bilo kakvog nerazumijevanja ili pogrešne primjene propisa, tu je Agencija za bankarstvo da reaguje. Vrlo detaljno i redovno provodimo naše kontrole, pojašnjava Mahmuzić.
Pitali smo ga i da li se razlikuje pristup banaka prema sankcionisanima u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj?
Mogu govoriti samo o bankama u FBiH, ali mi sa kolegama iz RS-a vrlo dobro sarađujemo. Sva regulativa, podzakonski akti koje donosimo su harmonizirani, identični u onoj mjeri u kojoj mogu biti, jer postoje manje razlike u zakonima, odgovara.
Potreban je konstantan oprez
Znamo da je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta RS, kada je stavljen na američku crnu listu, požurio da odgovori kako ne mari za sankcije. Pojasnio je da svakako nema imovinu i sredstva u SAD-u i da tamo i ne misli putovati. Iz svega iznad napisanog možemo zaključiti da Dodik, a ni ostali sankcionirani ne moraju imati sredstva ili imovinu u SAD-u. Sankcionirani bi trebali biti od svih međunarodnih kompanija.
Na pitanje novinara da li bi SAD mogle upratiti da određena banka radi tako da zaštiti interese Dodika, Morris odgovara: “Da sam ja banka, bila bih zaista veoma oprezna u vezi sa posljedicama pružanja bankarskih usluga osobama koje su sankcionirane”.
