Na svakih 10 prijatelja koje steknete, dobivate jednog neprijatelja, piše Erik Barker u svojoj knjizi “Plays Good with Others: The Surprising Science Behind Why Everything You Know About Relationships Is (Mostly) Wrong”. A u prostoru između prijatelja i neprijatelja nalaze se “frenemies” – osobe koje su nam nešto između prijatelja i neprijatelja. To su osobe koje se pretvaraju da su vam prijatelji, ali u stvari su vam suparnici ili neprijatelji,piše tockanai.
Iz vašeg kuta, frenemy je osoba koja vam se jednostavno ne sviđa toliko da bi vam bila prijatelj. Također, s nekim ljudima teško se sprijateljiti zbog njihova zdravstvenog stanja – Barker u svojoj knjizi navodi primjer osoba s narcisoidnim poremećajem, piše CNBC Make It.
A frenemy vam može uzrokovati više stresa nego neprijatelj, upozorava Barker. Zašto? Jer su nepredvidljivi: “Znate što možete očekivati od neprijatelja, kao što znate što možete očekivati od prijatelja koji vas podržavaju – ali s onima ambivalentnima uvijek ste u procijepu”.
Vjerojatno u svom okruženju imate barem jednu osobu – bliskog člana obitelji ili suradnika – koji pripada u neku od osnovnih kategorija. No, ambivalentni prijatelji odnosno frenemiji čine pola naših veza, navodi Barker. “Istraživanja pokazuju da ih ne viđamo ništa rjeđe od prijatelja koji nas podržavaju.”
Dobra vijest je da postoje načini kako upravljati takvim teškim odnosima. Barker predlaže tri stvari koje možete učinite kako biste se lakše nosili s njima, pa čak i “izvukli ono najbolje” iz “loše” osobe, odnosno iz nekoga s kojim se inače ne biste zbližili.
Naglasite međusobne sličnosti
Za Aristotela, “prijatelj je drugo ja.” Postoji 56 studija koje podržavaju ovu ideju koja se naziva “teorija samoproširivanja”. Teorija pretpostavlja da su ljudi motivirani sklapati prijateljstva kako bi unaprijedili vlastiti doživljaj sebe.
“Niz eksperimenata pokazao je da što ste bliži prijatelju, to se više briše granica između vas dvoje”, piše Barker u svojoj knjizi. “Mi zapravo brkamo ono što su oni s onim što smo mi. Kad ste bliski s prijateljem, vaš mozak zapravo mora napornije raditi kako biste se razlikovali od njega.”
Dakle, ako se pokušavate sprijateljiti s nekim, Barker predlaže da naglasite međusobne sličnosti. Čak i s rođakom s druge strane političkog spektra ili sa svadljivim kolegom rado ćete pronaći nešto zajedničko.
Što više narcisoidnih sklonosti osoba ima, metoda funkcionira bolje, tvrdi Barker. Narcis voli sebe više od bilo koga, pa ako naglasite sličnosti, teže će vas odbaciti.
Naglasite ranjivost
Na poslu ili u osobnom životu, eksplicitno izražavanje kojim ćete pokazati da vam se ne sviđa način na koji je druga osoba razgovarala s vama ili kako se prema vama ponašala, može biti zastrašujuće ili neugodno. Ali to također može omekšati osobu koja je zadala udarac.
“Dvije su kritične točke dok to činite: naglasite koliko vam je veza s tom osobom važna i iskažite svoje osjećaje”, piše Barker. “Ako pokažete ljutnju, vratit će vam se istom mjerom. Ali pokazivanje ranjivosti je iznenađujuće učinkovito. Sljedeći put kad kreten kaže nešto bezobrazno, odgovorite: ‘To me je povrijedilo. Jesi li to namjeravao?’. Ako osoba ima imalo empatije, povući će se i ponovno razmisliti o svojim postupcima”, piše Barker.
Naglasite zajedništvo
Netko tko ne razmišlja o tome što govori ili kako njegovi postupci utječu na druge ljude možda i sam nije naviknut na empatiju. Ako ih podsjetite da oko sebe imaju ljude kojima je stalo do njih, to bi ih moglo potaknuti da razmisle o načinu kako postupaju s ljudima.
“Podsjetite ih na obitelj, prijateljstvo i veze koje imate”, piše Barker. Empatija kod narcisa jednostavno nije “zadana postavka”. Zato morate “ubaciti u višu brzinu” kako biste pobudili taj osjećaj kod narcisoidnih osoba.
A ako reagiraju pozitivno, svakako im dajte do znanja da ste to primijetili, piše Barker. “Primijenite lekciju iz dresure pasa: pozitivno potkrepljenje. Nagradite ih za to.”
 Wrong”.){kind=link}