Tržište rada u Europi i širom svijeta preživjelo je prethodnih godina, pa i desetljeća, višestruke udare. Kao rezultat svih kriza i geopolitičkih događaja, stopa zaposlenosti u Europskoj uniji dostigla je u četvrtom kvartalu 2024. godine nivo od 75,9 posto. To je mali rast u odnosu na 75,3 posto iz četvrtog kvartala 2023.
Zaposlenost je iznosila 75,9 posto i u trećem kvartalu prošle godine, dok je u drugom kvartalu bila 75,8 posto.
U četvrtom kvartalu 2024. godine ukupno je u zemljama EU bilo zaposleno 197,8 milijuna ljudi. Za isti period, desezonirani ukupni zastoj na tržištu rada EU, koji predstavlja nezadovoljenu potrebu za poslom, iznosio je 23,4 milijuna osoba, što je predstavljalo 10,8 posto proširene radne snage, u odnosu na 10,9 posto u trećem kvartalu.
Desezonirana stopa nezaposlenosti u EU iznosila je 5,5 posto, što je pad u odnosu na 5,7 posto u trećem kvartalu 2024. Nezaposleni radnici sa skraćenim radnim vremenom činili su 2,3 posto proširene radne snage, prenosi Biznis. Oni koji su bili na raspolaganju za posao, ali ne traže posao činili su još 2,3 posto. A oni koji aktivno traže posao, ali nisu bili dostupni za rad čine 0,8 posto. Ova tri indikatora su ostala stabilna u usporedbi s trećim kvartalom.
Rast stope zaposlenosti u 15 zemalja EU
U navedenom periodu rast stope zaposlenosti zabilježilo je 15 zemalja Europske unije. Među njima su Grčka i Luksemburg (po 0,8 posto), kao i Litva, Malta i Slovenija (po 0,5 posto). Stopa zaposlenosti ostala je na istom nivou u Estoniji i Mađarskoj, dok je smanjena u deset zemalja EU, a najveći pad zabilježen je u Irskoj (0,6 posto), kao i u Finskoj, Italiji i Latviji (po 0,4 posto).
Stopa zaposlenosti žena smanjila se za 0,1 posto za proteklih godinu dana. Kod muškaraca je ostala na istom nivou. Zanimljivo je da je Bugarska jako visoko u Europi po stopi zaposlenosti, ali ovdje brojke varaju jer su posljedica nevjerojatne stope iseljavanja građana Bugarske i drastičnog demografskog pada.
Naime, iako je čak 76,8 posto Bugara imalo posao, Bugarska je od 1990. godine pala s devet milijuna stanovnika na svega nešto više od šest i po milijuna.
Nezaposlenost je najveća u Španjolskoj, čak 10,4 posto. Iako je zbog snažnih stopa rasta ovaj indikator smanjen za čak pola posto samo u odnosu na treći kvartal 2024. Također, rast u Grčkoj nije pomogao Grcima da ne budu na neslavnom drugom mjestu po stopi nezaposlenosti – sa 9,6 posto. Oporavak turističkog sektora i rast profita od čak 25 posto u 2024. učinio je puno za smanjenje nezaposlenosti u ove dvije zemlje.
S druge strane, najmanju nezaposlenost imala je Češka sa 2,5 posto, zatim Poljska i Malta s 2,7 posto.
