Uskrs 2025. godine, koji je prema zapadnom kalendaru pao 20. travnja, donio je neobično jak poticaj europskom turizmu. Iako je pravoslavnim vjernicima uobičajeno da Uskrs pada u svibnju, za katolike i protestante ovako kasan datum nije čest. Međutim, takva vremenska pozicija stvorila je idealne uvjete za turistički rast u cijeloj Europi, posebice u manjim, manje poznatim destinacijama.
Dulja predsezona
Razmak između Božića i Uskrsa ove je godine duži nego inače, što je dalo prostora za dulju predsezonu u turizmu. Toplije proljetno vrijeme, duži dani i buđenje prirode potiču ljude na putovanja više nego što bi to bio slučaj da Uskrs padne u ožujku. Uz to, školski praznici u mnogim europskim zemljama poklapaju se s uskršnjim razdobljem, što je dodatno potaknulo porast obiteljskih putovanja.
Upravo zbog toga, ove godine bilježimo rekordan broj rezervacija i rast posjećenosti gradova koji nisu tradicionalne turističke meke. Umjesto da se guraju kroz gužve u Rimu, Parizu ili Barceloni, mnogi turisti biraju mirnija, autentičnija iskustva u manjim sredinama. Pretrpanost poznatih metropola natjerala je i vlade i posjetitelje da preispitaju svoje turističke navike.
Turisti sve više traže održivost, lokalnu kulturu i prostor, što je lakše pronaći u manjim europskim gradovima i ruralnim regijama. Tako destinacije poput Matere i Urbina u Italiji, ili Ronde i Girone u Španjolskoj, doživljavaju pravi procvat. Društvene mreže i turističke platforme poput Airbnba i Bookinga dodatno su pomogle u promociji ovih skrivenih dragulja, ističući ih kao poželjne “off the beaten path” destinacije.
Nove zvijezde turističke scene
Gradovi poput Albi u Francuskoj, koji posjeduje najveću zbirku djela Toulouse-Lautreca, postaju nove zvijezde europske turističke scene. Uz to, lokalna gospodarstva izvješćuju o značajnom sezonskom rastu – u nekim slučajevima i do 40% više prihoda nego prošle godine. Posebnu korist imaju ugostitelji, mali trgovci i agroturistički obrti.
Turističke zajednice i gradske vlasti dodatno su iskoristile ovu priliku organizirajući uskrsne sajmove, kulturne manifestacije i festivale, čime su uspjele ne samo privući posjetitelje, nego ih i zadržati. Manja odredišta više nisu samo usputne stanice, već ozbiljna konkurencija poznatim turističkim destinacijama.
Zanimljivo je kako čak i hladniji gradovi na sjeveru Europe bilježe znatan porast popunjenosti. Primjerice, Dublin je skočio s 31 na 41 posto, Colmar s 35 na 45, a Milano s 28 na 35 posto. I gradovi koji su već etablirani na turističkoj karti, poput Rima i Edinburgha, bilježe dodatne postotke rasta.
Sevilla vodi, ali Bretanja iznenađuje rastućim interesom
Najviše popunjenosti trenutačno imaju Sevilla (57%) i Prag (53%), ali i Beč i Rim prate s po 51%. No zanimljivo je da destinacije poput Bretanije, koje se inače bore s promjenjivim vremenskim uvjetima, također bilježe velik interes – trenutačno 27% popunjenosti, uz predviđanja o velikom skoku zbog povoljne vremenske prognoze.
Portugal očekuje rast od 30% u travanjskim rezervacijama, posebno u gradovima poput Évore i Guimarãesa. Italija bilježi rast od 35% u Umbriji i Marcheu za vrijeme uskrsnog tjedna. Ovaj trend jasno pokazuje da se interes turista sve više okreće prema manje razvikanim, ali sadržajno bogatim regijama.
Kako navodi Biznis, ovakav razvoj nije samo sezonska zanimljivost – već signal trajne promjene u turističkim obrascima. Ljudi žele autentična iskustva, a manje destinacije to mogu pružiti – često uz bolji omjer cijene i kvalitete. Ulaganja u manje gradove i ruralne sredine postaju sve isplativija, posebno za one koji se znaju prilagoditi novim zahtjevima tržišta.
S obzirom na klimatske promjene i sve češće geopolitičke nestabilnosti, turistički kalendar postaje sve fleksibilniji. Uspješne tvrtke bit će one koje mogu ponuditi modularne, sezonski prilagodljive proizvode i brzo reagirati na promjene u potražnji.
Ovaj kasni Uskrs donosi više od običnog praznika – donosi priliku. Manji gradovi postaju glavni igrači, a lokalne zajednice konačno dolaze u fokus. Ako se trenutni rast rezervacija od 36% nastavi, pred nama je nova era europskog turizma – ona u kojoj skrivena mjesta postaju poželjna odredišta.
