Korištenje društvenih mreža poput Facebooka često izgleda bezopasno. Mnogi se jedva čekaju ponovno prijaviti kako bi vidjeli nove notifikacije.
Generacija koja je bila u srednjoj školi tijekom sredine 2000-ih svjedočila je ekspanziji Facebooka, tada najpoznatije društvene platforme s “zidom” za javne razgovore. Redovito su se dijelili albumi s neobrađenim fotografijama iz svakodnevnih druženja s prijateljima. Ova generacija milenijalaca iskusila je život prije i poslije pojave društvenih mreža i interneta.
Unatoč tome što su mnoga djeca tada uživala provodeći vrijeme vani s vršnjacima i dolazila kući prije mraka, većina nije bila dovoljno otporna na početak ovisnosti o društvenim mrežama.
Facebook kao najbolji prijatelj
Bilo da su bili introvertirani ili ekstrovertirani, mnogi su se ljudi oslonili na Facebook kao svoj glavni izvor društvene interakcije. Tijekom tog razdoblja, mnogi učenici su stvorili profile na Facebooku. Koristilu su platformu za raspravu o školskim obvezama umjesto tradicionalnih metoda kao što su odlasci u knjižnice ili telefonski razgovori s prijateljima radi prepravljanja lektire. Ova promjena u načinu komunikacije naglašava kako smo se postupno udaljavali jedni od drugih u stvarnom životu, istovremeno pokušavajući olakšati obveze na brz i praktičan način.
Korištenje Facebooka tada je izgledalo bezopasno. A mnogi su jedva čekali da se ponovno prijave i vide nove notifikacije – tko im je poslao poruku ili označio na fotografiji. Pitanje “jesi li vidio na Faceu” postalo je uobičajeno među školskim kolegama, naglašavajući popularnost ove društvene mreže u svakodnevnom životu.
Ovo je bila izjava kojom se često izražavala percepcija da, ako nešto nije bilo na Facebooku, nije se ni dogodilo. No, istina je da je ova platforma privlačila našu pažnju i smanjivala naš mentalni kapacitet. Iako smo mogli provoditi više vremena uz knjigu ili se baviti hobijima, Facebook je bio izrazito zabavan i stvorio je ovisnost među korisnicima.
Što stručnjaci misle?
Kako ističe novinar New York Timesa Max Fisher u svojoj knjizi “The Chaos Machine”, dopamin stvara pozitivnu asocijaciju s ponašanjem koje potiče njegovo oslobađanje, potičući ponavljanje takvog ponašanja. Kada ovaj sustav nagrađivanja dopamina izmakne kontroli, može potaknuti ljude na ponavljanje samodestruktivnih radnji. Poput klađenja, konzumiranja alkohola ili provođenja sati na aplikacijama koje ih čine nesretnima.
Fisher kaže kako same obavijesti nisu problem. No postaju problem kada ih društvene medijske platforme povežu s pozitivnom afirmacijom kao što su like-ovi, povećanje broja pratitelja te objave prijatelja koje naizgled prikazuju idiličan život.
U knjizi “Digital Madness”, psiholog Nicholas Kardaras objašnjava kako tvorci Facebooka i Instagrama nisu samo osmislili svoje platforme kako bi potaknuli veliku ovisnost, već su ih i održali na taj način. Iako je već potvrđeno da prekomjerno korištenje društvenih mreža ima izrazito negativan utjecaj na mentalno zdravlje ljudi i općenito blagostanje.
Kardaras naglašava da negativni utjecaj prekomjernog korištenja društvenih mreža nije ograničen samo na Facebook i Instagram, već vrijedi i za Twitter, YouTube, TikTok i većinu drugih društvenih platformi.
Djeca i adolescenti su ranjive skupine društvenih mreža
Istraživanje koje je Kardaras spomenuo ukazuje na to da studenti koji su koristili društvene mreže više od tri sata svakog školskog dana su pokazivali lošije spavanje, akademski neuspjeh te veći postotak depresije, zlouporabe supstanci, stresa i samoubojstava. To se može pripisati prevelikoj izloženosti lažnim društvenim usporedbama: u online objavama, fotografijama i video zapisima uvijek se čini da je situacija bolja nego što zapravo jest.
Kardaras opisuje situaciju u kojoj netko nedavno razveden provodi vrijeme gledajući neprekidni niz sretnih i idiličnih fotografija obitelji na svom Facebook feedu. Ovakav doživljaj može pogoršati osjećaj praznine i očaja. Potičući osjećaj da je vlastiti život manje ispunjen u usporedbi s prikazanim na društvenim mrežama.
Brian Boxer Wachler o ravnoteži ponašanja dopamina
Ne smijemo zanemariti da su djeca i tinejdžeri najranjivija skupina koja se lako može navući i pretrpjeti posljedice. U svojoj knjizi “Influenced”, Brian Boxer Wachler, liječnik koji je stekao neobičnu popularnost na TikToku i drugim platformama društvenih medija, istražuje ovaj problem. On je osmislio termin “ravnoteža ponašanja dopamina” ili “DBB” kako bi opisao stimulaciju dopaminom kod onih koji traže aktivnosti koje to pružaju.
Boxer Wachler tvrdi da se mladi ljudi navikavaju oslanjati na društvene mreže kako bi održali svoju ravnotežu ponašanja dopamina (DBB). To utječe na njihovu moždanu aktivnost. U istraživanju na UCLA-i, MRI skeniranja tinejdžera koji su reagirali na lajkove na Instagramu pokazala su da su njihovi nucleus accumbens, ili centri za nagrađivanje, bili aktivni.
Drugim istraživanjem magnetske rezonancije utvrđeno je da su adolescenti skloniji lajkati fotografije koje već imaju puno lajkova. Kada su gledali takve fotografije, područja mozga koja su reagirala bila su potpuno drugačija u usporedbi s područjima aktiviranim manje popularnim fotografijama.
Boxer Wachler potiče čitatelje da razmotre utjecaj društvenih mreža na mlade ljude čiji se mozgovi još razvijaju. Ističe kako istraživanje pokazuje da multitasking s uređajima tijekom obavljanja domaćih zadaća dovodi do smanjene gustoće sive tvari u prednjem cingularnom korteksu. Što dodatno podupire teoriju da korištenje društvenih mreža mijenja mozak.
Boxer Wachler ističe da su tinejdžeri osjetljiviji na mišljenja vršnjaka i utjecajnih osoba jer se njihovi mozgovi još uvijek razvijaju. Naglašava da su tinejdžeri skloniji osjećajima neposrednosti, povezanosti i intimnosti s osobama koje prate na društvenim mrežama, uključujući i slavne osobe, te da im nedostaju vještine kritičkog razmišljanja kako bi prepoznali kada su u jednostranom odnosu.
Kako je to danas?
Danas su društvene mreže, uključujući Facebook i ostale platforme, postale preferirano mjesto za provođenje slobodnog vremena. Ponekad se prijavimo na nekoliko minuta dnevno kako bismo pregledali obavijesti i vijesti s različitih stranica koje pratimo. A ponekad se, vjerojatno, svi nađemo kako satima pregledavamo sadržaje na njima.
Međutim, u usporedbi s djecom i tinejdžerima, mnogi u generaciji milenijalaca su smanjili ovisnost o društvenim mrežama i postali svjesni njihovog utjecaja.
Izvor: profitiraj.hr
