Zašto je Meta pokušala spriječiti objavljivanje knjige “Careless People”?

Knjiga “Careless People: A Cautionary Tale of Power, Greed, and Lost Idealism” donosi mnoge šokantne trenutke. Ipak, većina njih nije neočekivana. Razlog njezine popularnosti leži u tome što je Meta pokušala blokirati objavljivanje priča koje su u velikoj mjeri u skladu s mišljenjima javnosti o tvrtki i njenim vođama.

Pitanje istinitosti tvrdnji autorice Sarah Wynn-Williams ostaje otvoreno. Moguće je da su neke činjenice uljepšane ili čak izmišljene. No, važnije od toga je činjenica da je Meta agresivno pokušala zaustaviti izlazak knjige. To sugerira da mnogo toga što je napisano ima barem neku osnovu u stvarnosti. U tom kontekstu, knjiga donosi pet ključnih lekcija za svakog vođu.

Načela i profit mogu koegzistirati

Vođenje poslovanja ne znači nužno odricanje od načela. Mnoge uspješne tvrtke uspijevaju ostvariti profit bez kompromisa s vrijednostima. Ključno je koliko su vođe spremne ostati vjerne svojim načelima, čak i kada se pojavi prilika za značajan financijski dobitak.

Facebookov primjer to jasno ilustrira. Mark Zuckerberg želio je proširiti tvrtku na kinesko tržište, što nije bilo iznenađujuće. Kina ima više od 650 milijuna korisnika interneta, što ju čini iznimno privlačnim tržištem za društvene mreže. Kako piše Wynn-Williams, Zuckerberg je smatrao da je osvajanje Kine posljednja velika prepreka na njegovom popisu ciljeva.

Problem je bio u tome što se misija Facebooka – povezivanje svijeta – sukobljavala s politikom kineske vlade. “Jedini način ulaska bio bi suradnja s Komunističkom partijom Kine i kompromisi koje ne bismo smjeli činiti”, zapisano je u knjizi. Kada je financijski dobitak prioritet, načela često gube na važnosti.

Poticaji oblikuju ponašanje

Ljudi uvijek reagiraju na poticaje koje im postavite. Ako ih nagradite za određeno ponašanje, to će im postati prioritet. Ako je rast glavna metrika uspjeha, zaposlenici će težiti isključivo tom cilju, bez obzira na moguće posljedice.

Tvrtke mogu tvrditi da imaju plemenite misije, ali ako zaposlenici dobijaju bonuse za povećanje angažmana korisnika, radit će sve kako bi ga povećali. Neželjene posljedice postaju sporedna stvar. Rezultat je algoritam koji forsira sadržaj koji izaziva emocije, često negativne, jer to donosi veći angažman.

Neželjene posljedice su stvarne

Jedan od najkritiziranijih dijelova knjige odnosi se na inicijativu doniranja organa koju je pokrenula Sheryl Sandberg. Wynn-Williams je tvrdila da je riječ o osjetljivoj temi koja nosi velike pravne i etičke posljedice. Unatoč tome, Facebook je često uvodio nove značajke bez ozbiljnog razmatranja posljedica.

Još jedan primjer je pokušaj Facebooka da se deblokira u Mjanmaru. Iako je cilj bio plemenit – omogućiti slobodan protok informacija – posljedice su bile katastrofalne. Platforma je postala alat za širenje mržnje i poticanje nasilja, što je u konačnici pridonijelo genocidu.

Povjerenje je najvažnija vrijednost

Zbog svega navedenog, ljudi više ne vjeruju Facebooku, Meti ni Marku Zuckerbergu. Ne vjeruju da tvrtka ima iste interese kao oni niti da će odgovorno postupati s njihovim podacima. Facebook koriste, ali ga ne smatraju pouzdanim.

Jedan od primjera iz knjige prikazuje razgovor između Zuckerberga i bivšeg predsjednika Obame. Obama je upozorio na opasnost lažnih vijesti i njihovu ulogu u izborima 2016. Zuckerberg je bio iznenađen i smatrao je da predsjednik pretjeruje. Njegova nesposobnost da prepozna problem samo je dodatno narušila povjerenje javnosti.

Na kraju, pouka knjige je jasna – povjerenje je najvrjednija imovina svake tvrtke. Kada ga jednom izgubite, teško ga je vratiti. Čitatelji mogu sami procijeniti koliko su tvrdnje knjige točne, ali jedno je sigurno: Meta se silno trudila spriječiti njezino objavljivanje, što govori dovoljno samo po sebi.

Izvor: INC, prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.