Kupnja sportskih automobila, promjena frizure i traženje ljubavnika nekada su bili tipični pokazatelji krize srednjih godina, osobito među starijim generacijama. Međutim, milenijalcima je život u današnjoj ekonomiji puno teži, pa mnogi smatraju da si ne mogu priuštiti takve ekstravagancije. Prema novoj psihološkoj studiji, iako se predviđa da će milenijalci postati “najbogatija generacija u povijesti”, većina njih se osjeća financijski ograničeno.
Studija, koja je obuhvatila više od 1000 milenijalaca, otkriva da 81% ispitanika smatra da si ne mogu priuštiti tradicionalnu krizu srednjih godina. Ova kriza se obično definira kao drastične promjene u životnom stilu, poput drastičnog mršavljenja, povećane konzumacije alkohola ili promjena izgleda. Mnogi koji proživljavaju krizu srednjih godina osjećaju anksioznost, depresiju, tugu i izgaranje. To je sve povezano s osjećajem gubitka svrhe i smanjene motivacije za život.
Za razliku od baby boomera, koji su se suočavali s krizom srednjih godina kroz strah od starenja i paniku zbog promjena, milenijalci danas osjećaju drugačije vrste briga. Kriza srednjih godina za njih postaje više pitanje smisla i angažmana u životu. Iako se suočavaju s izazovima ekonomije, teško im je priuštiti si “tradicionalnu” krizu. Tradicionalnom krizom možemo smatrati impulzivno trošenje i luksuzne promjene.
Ekonomski faktori igraju veliku ulogu
Milenijalcima je život otežan nizom ekonomskih faktora. Mnogi zarađuju 20% manje od svojih vršnjaka iz generacije baby boomera. Uz to su opterećeni studentima dugovima i izazovnim tržištem rada. Povećani troškovi stanovanja dodatno otežavaju uspostavljanje financijske stabilnosti. Zbog toga, mnogi milenijalci odgađaju važne životne odluke, uključujući kupnju kuća ili roditeljstvo.
Osim toga, visoki troškovi stanovanja i inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... dodatno ograničavaju njihove mogućnosti za nesputano trošenje. To također utječe na mogućnost proživljavanja krize srednjih godina. Milenijalci, koji su često pod financijskim pritiscima, izostavljaju takve konvencionalne znakove krize srednjih godina. Na primjer, kupnja skupih automobila ili radikalnih promjena životnog stila.
Ipak, stručnjaci smatraju da se ne radi o tome da milenijalci nemaju sredstva za krizu srednjih godina, već da ona ima drugačiji oblik. Iako klasična slika krize uključuje ekstravagantne promjene, temeljne emocionalne borbe i psihološki nemir i dalje ostaju ključni faktori. Milenijalci traže smisao, identitet i ispunjenje, što je zapravo srž svake krize srednjih godina, bez obzira na financijski status, piše Bonitet.
Andrew Latham, certificirani financijski planer, ističe da “srž krize srednjih godina leži u potrazi za smislom i osobnim ispunjenjem, a ne u stanju na vašem bankovnom računu”. Bez obzira na sve, milenijalci su također prva generacija koja je shvatila da novac nije ključan ako dolazi uz gubitak duše i slobode. Katja Varbanova, milenijalka i poduzetnica, dodaje: “Milenijalci stvarno žude za ravnotežom između novca i osobnog zadovoljstva”.