„Počet ću vrlo hrabro:
ljudi koji čitaju ovaj tekst sigurno su među najsiromašnijima, a ja im ne moram ni pogledati bankovne račune”, napisala je psihologinja Ashley Willans s Harvarda u jednom od tekstova za medije prije nepune dvije godine. Poznata je kao stručnjakinja za pregovore, organizacije i psihologiju ponašanja.
Iz velikog broja istraživanja koje je provela, Willans je još jednom hrabro zaključila:
“Više od 80% zaposlenika danas priznaje da nema vremena, da su ‘vremenski siromašni’. Ukratko, preko dana imaju toliko posla, ali za to nemaju dovoljno sati. Ono što sam zaključila iz istraživanja je da ovaj nagli nedostatak vremena utječe na međuljudske odnose, osjećaj ispunjenosti, sreće i fizičko zdravlje.
I ne samo to. “Siromaštvo vremena’ utišava smijeh, krade radost i iscrpljuje osobno blagostanje.”
Kako se gubi vrijeme?
Postoji jednostavno objašnjenje za dijagnosticiranje nedostatka vremena. Danas ljudi provode više vremena na poslu i obavljanju kućanskih poslova nego prije desetljeća. Danas i muškarci i žene imaju više slobodnog vremena nego u 50-ima zahvaljujući modernim tehnološkim čudima. Međutim, ovo je samo pretpostavka i psiholog Willans kaže da za to nema dokaza.
“Moja istraživanja pokazuju da je ‘vremensko siromaštvo’ posljedica stalne povezanosti ljudi s tehnologijom. Konstantno korištenje pametnih telefona, tableta, prijenosnih računala podijelilo je naše slobodno vrijeme na kratke periode u kojima nam ti uređaji odvlače pažnju. Zvali smo ih ‘vremenski konfeti’. Tada ti periodi vremena samo klize kroz prste”, napisala je psihologinja.
Neprestano provjeravanje telefona, skrolanje, provjeravanje objava na društvenim mrežama i e-pošte najvjerojatnije će vam uzrokovati zavrnuti vrat i dva upaljena palca. Tako to vide Willans i tim istraživača s Harvarda.
Jadan si
Drugi razlog koji navode ova istraživanja jest da je nedostatak vremena izravna posljedica opsjednutosti poslom i zaradom. “Ljude su krivo učili – pogrešno vjeruju da će im sreću donijeti novac, a ne vrijeme”, glavni je zaključak psihologa.
Kako kažu, to najbolje znaju oni koji imaju 10 milijuna na bankovnim računima. Znaju da ih novac može držati podalje od tuge, ali im ne može kupiti sreću. “Prava sreća zahtijeva i pažnju i vrijeme”, piše Whillans.
Međutim, stavljanje vremena na prvo mjesto, ispred novca, posla ili obaveza vrlo je težak posao. Prema psiholozima, nije čovjek kriv što mu vrijeme nije prioritet i što ga gubi. Muči ga mozak. Ljudska bića su alergična na dokolicu, kako je rekao Willans. To je poznato kao averzija prema slobodnom vremenu.
“Budimo realni – kada vas netko pita imate li što planirati za danas, kada ste zadnji put odgovorili: “Ništa!”
Zanimljivo je i to da svi, baš svi, vjeruju da će sutra ili za mjesec, godinu imati više vremena nego danas.
Možda je najbolje slikati brojkama. Posljednjih godina odrasli danas pred telefonima i tabletima provode 3 sata i 20 minuta, što je dvostruko više nego prije 5 godina. I, porazno, pokazalo se da je većina tog vremena potrošena na apsolutno neproduktivne aktivnosti poput boravka na FB-u, igranja igrica i drugih digitalnih druženja.
Ima li rješenja?
Kako bi se prevladalo to ‘vremensko siromaštvo‘, logično je da je jedino rješenje preusmjeravanje pažnje s novca i posla na slobodno vrijeme i njegovu organizaciju. Stoga su potrebni promišljeni i svjesni izbori, kako navodi Willans.
Prvo, namjerno, makar i na silu, odvojite vrijeme za druženje ili tjelovježbu, hobije, sve što vas veseli.
Zatim identificirajte zadatke koji vam kradu najviše vremena i razmislite o njihovom delegiranju ili pojednostavljenju. I dobar je prijedlog da, kad god imate malo vremena dok čekate u redu u banci ili u supermarketu, ne gledate u telefon već, primjerice, nazovete nekoga koga volite. A istraživanje je pokazalo da se i od razgovora sa strancima osjećate bolje.
Na razini teorije, sve je to sasvim u redu i prihvatljivo. No, kako sama Willans kaže, to je iznimno teško provesti u praksi. Za početak je dovoljno samo preusmjeriti pozornost s posla i novca na planiranje nekoliko minuta više, što se zove slobodno vrijeme.
Izvor: bonitet
