U “grubo” bi se moglo reći kako je danas prognoza za sedmi-osmi dan unaprijed zahvaljujući napretku tehnologije i znanosti pouzdana kao prije tridesetak godina prognoza za treći ili četvrti dan unaprijed, kaže Zoran Vakula.
Kakva je uloga tehnologije u vašem životu i poslu? Kojim se tehnologijama služite kao meteorolog?
Mogao bih parafrazirati poznati stih „Hladnog piva“ i reći: „Tehnologija me u životu uvijek pratila u stopu“. Točnije, ja sam pokušavao pratiti nju. I još uvijek pokušavam, sve više zaostajući – barem mi tako djeluje u privatnom životu.
U poslovnom dijelu – suvremene meteorologije nema bez tehnologije. Pritom ne mislim samo na vremensku prognozu, koja je tek mali dio meteorologije – mnogima najpoznatiji. Upravo naglim razvojem tehnologije posljednjih desetljeća, ponajviše računala i računalnih programa, te meteoroloških radara i satelita. Meteorologija se znatno unaprijedila, posebice vremenska prognoza.
Koliko je danas prognoza preciznija i pouzdanija u odnosu na prognoze prije 10, 20 ili 30 godina? Kako se promijenio koncept prognoze?
Današnje vremenske prognoze su puno pouzdanije nego sredinom 90-tih godina 20. stoljeća, kada sam počeo raditi. Naravno, prognoze svih meteoroloških elemenata nemaju istu tendenciju poboljšanja, ali “u grubo” bi se moglo reći kako je danas prognoza za sedmi-osmi dan unaprijed pouzdana kao prije tridesetak godina prognoza za treći ili četvrti dan. Tada se imalo dnevno jedan izračun jednog globalnog modela atmosfere, pa dva dnevno – koji su se temeljili na podacima izmjerenim na meteorološkim postajama. Kasnije su se sve više počeli koristiti satelitski podaci mjerenja, koji su omogućili znatno veću pokrivenost i spoznaju aktualnog vremena. A što je kvalitetnije početno, stvarno stanje atmosfere – za očekivati je i kvalitetniju prognozu njezinog budućeg stanja. Naravno, pritom ne smijemo zanemariti teoriju kaosa koja je neizbježna u tim izračunima.
Danas svakodnevno, i to nekoliko puta dnevno, imamo više stotina izračuna različitih modela atmosfere pa prognoziramo na temelju ansambl prognoza.
U prosjeku se pouzdanost prognoza smanjuje što je dan prognoze dalji od trenutku prognoziranja. Ima smisla detaljnije prognozirati po mjestima za 2-3 dana unaprijed; zatim manje detaljno prognoze po manjim područjima, primjerice za središnju, istočnu i gorsku Hrvatsku, te unutrašnjosti Istre i Dalmacije, sjeverni, srednji i južni Jadran i za 4-5 dana unaprijed, a za veća područja s općenitijim prognozama i 6-7 dana, primjerice za kopneni i primorski dio Hrvatske. Stoga takve prognoze postoje i u HRT METEO – aplikaciji za pametne mobilne telefone, koja postoji još od 2016. i specifična je po subjektivnim prognozama meteorologa DHMZ-a i HRT-a. Osim njih, imamo i mnogobrojne meteorološke informacije aktualnog vremena te uvijek dostupne prometne informacije HAK-a, uključujući i web-kamere. Baš su u tijeku pripreme za osvježavanje HRT METEO i dopunu s još nekim za svakodnevni život korisnim informacijama ne samo iz DHMZ-a, nego i još nekih hrvatskih institucija.
Prognoze
Inače, ostale aplikacije na tržištu imaju računalne prognoze – izravne rezultate nekog modela atmosfere, koje nedovoljno upućenima daju lažnu sigurnost u mogućnost kvalitetnog prognoziranja po mjestima čak i više tjedana unaprijed.
A mi u situacijama s ciklonom u našoj blizini, kad je atmosfera nestabilna, nerijetko ni za tekući dan ne možemo precizirati hoće li, kada, gdje i koliko biti oborine. No, kod stabilnih i dugotrajnih ljetnih anticiklona možemo pouzdano prognozirati po danima i tjedan, ponekad i dva do tri tjedna unaprijed.
Kad se analiziraju prognoze po tjednima – one koje daju, primjerice, prognozu srednje tjedne temperature zraka i ukupne tjedne količine oborine – tada možemo reći kako su u prosjeku prognoze za prvi tjedan vrlo dobre do izvrsne, za drugi tjedan dobre do vrlo dobre, za treći tjedan zadovoljavajuće, a za četvrti tjedan „problematične“ – ovisne o situaciji. Pritom su za sve tjedne kvalitetnije prognoze srednje tjedne temperature, u usporedbi s prognozom ukupne tjedne količine oborine.
Postoje i prognoze po mjesecima i sezonama, koje također imaju svoju vrijednost, posebice kada se analiziraju srednje sezonske pa i mjesečne vrijednosti temperature zraka, te nešto manje vrijedne ukupne sezonske, još manje – mjesečne količine oborine za 6 mjeseci unaprijed.
Kako gledate na laičke prognoze i koliko one doprinose razvoju meteorologije i kvalitetnijim prognozama?
“Demokratizacija” meteorologije i velika dostupnost vremenske prognoze jamačno je pridonijela njezinoj popularizaciji, pa i razvoju – jer su se mnogi stručnjaci nemeteorološke struke počeli zanimati za meteorologiju, posebice za meteorološke modele i na njima raditi. Naravno, pritom ljudi željni ili skloni obezvređivanju koječega, čak i svega – i ne znajući o čemu se radi – dobivaju dodatne “poticaje”, ali tu nema pomoći. Valjalo bi da svi koji koriste i(li) prate vremensku prognozu znaju njezino porijeklo i da ne cijene sve meteorologe na temelju samo onih prognoza koje oni koriste odnosno prate.
Uz takve masovne prognoze, koliko je važno uspostavljanje stručnih standarda?
Standardi su nužni. I oni postoje. Samo ih se mnogi ne žele pridržavati. I dok se s “klasičnim”, svakodnevnim vremenskim prognozama ne može puno toga učiniti i promijeniti, jer ih ima posvuda, i to kojekakvih, upozorenja na opasne vremenske pojave, koje mogu ugroziti čak i ljudske živote, morala bi ostati samo u nadležnosti nacionalnih meteoroloških službi. U Hrvatskoj je to DHMZ, Državni hidrometeorološki zavod. Upozorenja moraju biti jedinstvena, objavljena od nacionalnog autoriteta na području meteorologije.
Koliko se meteorologija uvažava od strane drugih struka? Na primjer prilikom projektiranja solarnih i vjetroelektrane, prometnica i drugih infrastrukturnih objekata?
Znam da mnogobrojni projekti, planovi i studije moraju imati meteorološku podlogu – i to klimatološku, uključujući i klimatske projekcije. “Klasična“ svakodnevna vremenska prognoza kod projektiranja nije važna, ali često je važna prilikom same izgradnje.
U posljednje vrijeme mnogo se govori o umjetnoj inteligenciji. Kakav je njen utjecaj na meteorologiju?
Kao i gotovo sve na ovome svijetu – i umjetna inteligencija ima i pozitivne i negativne strane. Volim reći kako nema idealnog, samo više ili manje dobrog/lošeg.
Koje uređaje i aplikacije najčešće koristite privatno? Koliko Vam je tehnologija važna u slobodnom vremenu? Imate li neki omiljeni gadget?
Nisam osoba koja koristi mnogo „gadgeta“. Imam mobitel. Koristim internetsko bankarstvo, WhatsApp, Viber, informiram se na internetu, ponekad slušam glazbu, ali se ne igram. Rijetko kupujem putem interneta – uglavnom nadoplatu za ENC, karte za trajekt i parkiranje… Naravno, svakodnevno koristim/provjeravam HRT METEO aplikaciju.
Koliko se u vašoj obitelji rabe gadgeti i aplikacije? Kako se razlikuje način na koji tehnologiju koristite Vi i Vaša kći? Je li pandemija potaknula korištenje digitalnih tehnologija u vašoj obitelji?
Nisam primijetio da je u mojoj obitelji pandemija potaknula korištenje digitalnih tehnologija – mislim da ih koristimo podjednako kao i prije. Supruga gadgete i aplikacije također ne koristi mnogo, dok je kćerka studentica i najnaprednija od nas na tom području, ali ne znam što sve koristi.
No, kad bolje promislim, vjerojatno nisam ni svjestan koliko puno koristim tehnologiju, a kad se uspoređujem s mnogobrojnim poznanicima mislim da je koristim znatno manje od njih!?
Evo, primjerice, zahvaljujući tehnologiji u planu je – štoviše, već su poduzete neke aktivnosti – da moje “Vremenaste priče” – “Vjetropirasta”, “Oblačasta”, “Sunčasta”, “Pahuljasta“ i “Kapljičasta”, do kraja godine i “Munjasta” – ne postoje samo u papirnatom obliku kao meteoslikovnice koje je ilustrirao Nik Titanik, te kao kazališne predstave za djecu Malog teatra, koje igraju Igor Baksa, Mirna Ostrošić i Tena Pataky, odnedavno upotpunjuje i glazbenik Sebastian Doe, nego da postanu i serija animiranih filmova te aplikacija/igrica koja će djecu educirati o meteorologiji. A to ne bi bilo moguće bez tehnologije!
Koristite li društvene mreže? Kakva je uloga tehnologija u povezivanju s vašom obitelji, prijateljima i kolegama znanstvenicima?
Društvene mreže ne koristim. Ne znam gdje bih još i njih ubacio u radni dan. Djeluje mi da troše puno vremena, a nisam siguran od kolike bi mi bile koristi. Povremeno objavljujem samo na LinkedInu – kako bih mogao reći da sam barem negdje…
Srećom, sestra održava društvene mreže Naklade Vakula pa se informacije o mojim meteoslikovnicama i zbirci meteorima nalaze na Facebooku, Instagramu, Twitteru i TikToku.
Naravno, tehnologija omogućava lakšu komunikaciju među ljudima i dostupnost bilo gdje, bilo kada, ali ponekad se sa sjetom sjetim doba bez mobitela i interneta.
Kako tehnologija utječe na klimatske promjene? Prevladava li pozitivna ili negativna komponenta?
Tehnologija djeluje na klimatske promjene na različite načine – i pozitivne i negativne. Ne znam koje prevladavaju, ali nisam baš optimist.
