Koristimo se vještinama zaključivanja kako bismo se snalazili u našem svijetu svaki dan, bilo da rješavamo problem s održavanjem automobila ili jednostavno pokušavamo pronaći izgubljeni set ključeva. No, vjerojatno rijetko razmišljate o tome koju vrstu rezoniranja koristite u bilo kojoj situaciji.
Moglo bi pomoći ako pomnije pogledate najčešće tipove zaključivanja. To uključuje deduktivno zaključivanje, gdje nam definicije daju određene istine; induktivno zaključivanje, koje koristi zapažanja da napravi vjerojatne generalizacije; i abduktivno zaključivanje, koje traži uzroke. Svaki od njih ima svoje prednosti, slabosti i situacije u kojima najbolje funkcionira.
Postoje načini da uvježbate svoje vještine rasuđivanja – a ne uključuju svi uranjanje u udžbenike filozofije. Ovdje ćemo pogledati neke igre koje zahtijevaju različite vrste razmišljanja i pokazati vam metode koje stoje iza njih.
Deduktivno zaključivanje: igra 20 pitanja
Deduktivno zaključivanje počinje općim izjavama i iz njih izvlači specifičnije, logički zajamčene zaključke.
Poznati primjer je:
A1: Svi ljudi su smrtni
A2: Sokrat je čovjek
Stoga:
B: Sokrat je smrtan.
Dvije tvrdnje, “Sokrat je čovjek” i “Svi ljudi su smrtni” su istinite i, kada se spoje, logično vode do zaključka. Budući da su tvrdnje istinite i argument je pravilno strukturiran (u ovom slučaju, silogizam), kažemo da je valjan i zdrav. Stoga možemo biti sigurni da je Sokrat smrtan. Ponekad se pogriješi, ali kada se radi ispravno, možemo biti sigurni u istinu.
Poznata igra koja zahtijeva deduktivno zaključivanje sastoji se od 20 pitanja. Za neupućene, igra uključuje najmanje dva igrača: odgovarača i postavljača pitanja. Odgovarač odabire nešto što ispitivač mora zaključiti o identitetu pomoću 20 ili manje pitanja s da ili ne. Odgovoritelj ne može lagati. Ako ispitivač može odrediti o čemu onaj koji odgovara, pobjeđuje.
Svako pitanje daje igraču koji postavlja novi prijedlog za koji zna da je istinit. Kako bi pobijedili u igri, oboje moraju prikupiti relevantne informacije i znati ih ispravno kombinirati. Ako to ne mogu učiniti, gube.
Induktivno zaključivanje: igra Eleusis
Induktivno zaključivanje temelji se na specifičnim opažanjima koja se potom generaliziraju. Nije zajamčeno da su njegove generalizacije istinite, ali mogu biti izvrsne radne hipoteze ako su podaci koji stoje iza njih dovoljno opsežni. Veći skupovi podataka dovode do boljih hipoteza.
Primjer induktivnog zaključivanja je:
Podaci: Sva vatrogasna vozila koja sam vidio su crvena
Generalizacija: Većina vatrogasnih vozila je crvena.
Naravno, budući da se ovo razmišljanje temelji na generaliziranim skupovima podataka, ne može nam dati sigurnost, samo sve vjerojatnije istine. Štoviše, ponekad će samo jedan podatak razbiti najutvrđenije “istine”. Na primjer, nekoć se smatralo da su svi labudovi bijeli. Europski su znanstvenici to prihvaćali kao istinu sve dok nisu posjetili Australiju i promatrali crne labudove.
Eleusis je kartaška igra koja se oslanja na induktivno zaključivanje. Izumio ju je Robert Abbott 1956., igra ima jednog igrača koji izmišlja pravilo o tome kako se karte moraju položiti na stol koje ostali moraju pokušati naučiti prikupljanjem podataka. Na potezu igrači dodaju karte na stol. Ako to učine u skladu s tajnim pravilom, ostaju. U suprotnom, uklanjaju se i igrač izvlači karte. Cilj je da igrači stave cijelu ruku na stol i da nemaju nijednu preostalu kartu.
Da bi to učinili, moraju eksperimentirati i odrediti pravila iz stalno rastućih skupova podataka. Igra i njezine varijante često se koriste za objašnjenje znanstvene metode.
Abduktivno razmišljanje: igra Bulls and Cows
Formalizirano od strane filozofa i matematičara Charlesa Peircea krajem 19. stoljeća, abduktivno razmišljanje traži objašnjenja iz nepotpunih opažanja i nekog pozadinskog znanja.
Vjerojatno ćete se susresti s abduktivnim razmišljanjem kada idete liječniku radi dijagnoze. Liječnik razmatra vaše simptome i zatim zaključuje koji je najvjerojatniji uzrok za njih. Na primjer, ako uđem s bolovima u trbuhu, nadutošću, mučninom i ljubavi prema sladoledu, vjerojatno će kao uzrok sugerirati intoleranciju na laktozu. Dok drugi uzroci i dalje postoje (mogao bih imati čir, na primjer), abduktivno razmišljanje govori nam da se usredotočimo na najvjerojatnije rješenje.
Abduktivno razmišljanje ne može nam dati sigurnost. Međutim, može dati objašnjenja potkrijepljena dokazima. Stoga je pri korištenju najbolje zadržati se na što jednostavnijem i najvjerojatnijem objašnjenju.
Igre za razbijanje šifri, poput Bulls and Cows, Mastermind ili Worldle, oslanjaju se na abduktivno zaključivanje. U svakoj igri igrač pokušava “probiti kod” s poznatim paramtrima i nepotpunim podacima. Igrač mora raditi unatrag od ograničenih informacija s kojima počinje i prima nakon svakog pogađanja kako bi odredio koji bi kod bio u skladu s njim i pravilima igre.
Izvor: bigthink.com
