Mark je uvijek bio jedan od najpametnije djece u svom razredu. U karijeri je prošao dobro, ali kada provjerava Facebook, vidi da su puno više postigli ljudi koje je nadmašio u školi. Isto tako, u njegovoj firmi postoje kolege koji su ga preskočili. Ponekad se pita: “Što to radim krivo?”
Zvuči poznato? Možda ste i sami povezani s Markom ili imate zaposlenika ili voljenu osobu koja se bori sa sličnim osjećajima. Sirova inteligencija je nesumnjivo velika prednost, ali nije sve. A ponekad, kada intelektualno nadareni ljudi ne postignu onoliko koliko bi željeli, to je zato što potkopavaju sebe suptilno. Ako ste u ovoj situaciji, dobra vijest je da kada shvatite ove nedostatke, možete ih preokrenuti. HBR donosi pet stvari s kojima se pametni ljudi posebno bore:
1. Pametni ljudi ponekad obezvrjeđuju druge vještine, poput izgradnje odnosa, i previše se koncentriraju na intelekt.
Vrlo pametni ljudi ponekad, zbog svog intelekta, vide svoj uspjeh kao neizbježan dok druge vještine ne vide kao važne. Na primjer, pojedinac koji diplomaciju na radnom mjestu vidi teškom mogao bi to otpisati kao iritaciju, a ne kao ključnu vještinu potrebnu za njegovu ulogu. Stoga ne ulažu vrijeme i trud u razvoj vještina.
Ovi pogledi ne dolaze slučajno. Većina ljudi ima prirodnu predrasudu prema želji da iskoristi svoje snage i, obrnuto. Radije bi izbjegli razmišljanje o područjima u kojima prirodno nisu tako jaki. Bistra djeca obično tijekom svog ranog života dobivaju puno poticanja da je njihova inteligencija vrijedna. Odrastaju tako što im se govori da su pametni, a tijekom školovanja iskuse da im uspjeh dolazi lakše nego drugima. Iz toga je lako razumjeti zašto bi se, kao rezultat navedenoga, i kao odrasli i dalje usredotočivali na svoj intelekt.
Ali većina radnih mjesta za napredovanje zahtjeva više od sirove inteligencije. I fokusiranjem isključivo na svoju najveću snagu, umjesto bavljenja i svojim slabostima, ljudi obično rade samo-sabotažu.
Rješenje: Iskoristite svoje prednosti kako biste prevladali svoje slabosti. Ako ste dobri u učenju, jednostavno možete naučiti vještine koje vam nisu prirodne. Ne trebate preobrazbu osobnosti, potreban vam je samo plan igre i istinski konstruktivan stav. Na primjer, identificirajte tri specifična diplomatska ponašanja na radnom mjestu koja bi poboljšala vaš uspjeh u tom području.
2. Timski rad može biti frustrirajući za vrlo pametne ljude.
Kada netko brzo shvaća koncepte i ima visoke standarde za vlastitu izvedbu, to može stvoriti poteškoće u radu s drugima kojima je potrebno više vremena za obradu informacija i razumijevanje koncepata. Ako se osoba u školi osjeća sputanom zbog toga što je u razredu s manje pametnom djecom, ta frustracija timskim radom može se razviti rano– znate kakav je to osjećaj ako ste rutinski radili većinu posla na grupnim projektima ili ste bili ukoreni zbog sanjarenja tijekom sata koji je za vas tekao presporo. Ti se osjećaji mogu ponovno pokrenuti tijekom života. Kada ljudi razviju sirovu emocionalnu točku kao dijete, često imaju prevelike unutarnje reakcije kada se to sirovo mjesto utisne i u njihovom odraslom životu.
Pametnim ljudima također je ponekad teško delegirati zbog osjećaja da mogu bolje obaviti zadatak (bez obzira na to je li to zapravo istina.) To vrijedi pogotovo za one koji imaju perfekcionističku crtu.
Rješenje: Budite samilosni prema svojim unutarnjim reakcijama i shvatite odakle dolaze, ali i naučite istinski cijeniti ono što različiti umovi donose timu.
3. Pametni ljudi često puno svog samopoštovanja pridaju tome što su pametni, što može dovesti do izbjegavanja.
Ako puno vašeg samopoštovanja počiva na vašoj inteligenciji, može biti vrlo teško biti u situacijama koje otkrivaju vaše nedostatke. To bi mogao biti rad s ljudima koji su još vještiji ili inteligentniji, ili primanje kritičkih povratnih informacija, ili preuzimanje rizika i neuspjeh. Svaka situacija koja izaziva osjećaj „manje pameti“ doživljava se kao prijeteća. Pametna osoba može čak nastojati izbjeći te situacije, što je u konačnici sputava.
Rješenje: objektivno sagledajte prednosti rada s ljudima koji su, u nekim aspektima, pametniji od vas. Ako se okružujete pametnim ljudima, radite nešto kako treba. Zapamtite, željezo se željezom oštri. Razvijte odnose s ljudima kojima vjerujete kako bi vam dali korisne konstruktivne povratne informacije. Što se više naviknete primati kritičke povratne informacije od ljudi koji vjeruju u vaše sveukupne talente i kapacitete, to će vam biti lakše.
4. Pametnim ljudima lako dosadi.
Biti pametan nije isto što i biti znatiželjan, ali ako imate obje ove kvalitete, moglo bi vam biti dosadno ponavljati ista ponašanja iznova i iznova. Neke vrste uspjeha proizlaze iz kreativnosti, ali druge vrste proizlaze iz postajanja stručnjaka u određenoj niši i ponavljanja niza ponašanja. Ako ste pametni, znatiželjni i volite učiti, mogli biste otkriti da, nakon što nešto naučite, brzo izgubite interes za to. Izvršna strana izvedbe mogla bi vam dosaditi i radije biste stalno učili nove stvari. To može na kraju biti manje unosno od pronalaženja niše i ponavljanja iste formule, ali to vam se može činiti previše dosadnim ili neizazovnim.
Rješenje: pokušajte s udaljenosti od 10.000 metara uvidjeti kada je vrijedno tolerirati dosadu kako biste skupili lake pobjede kada je u pitanju vaš opći uspjeh. Umjesto pokušaja dramatične promjene, odlučite kada bi toleriranje kratkih razdoblja (nekoliko minuta ili sati) dosade moglo imati vrlo povoljan utjecaj na vaš uspjeh. Na primjer, posvetiti 5 sati tjedno aktivnosti koja je monotona, ali unosna. Osim toga, pobrinite se da imate dovoljno prostora za posvetiti se učenju onoga što volite u različitim domenama svog života, uključujući svoj posao, hobije, fizičku spremnost, razumijevanje sebe itd.
5. Pametni ljudi ponekad duboko razmišljanje i promišljanje vide kao rješenje za svaki problem.
Bistri ljudi navikli su uspjeti kroz svoje vještine razmišljanja, ali ponekad mogu previdjeti to da bi drugačiji pristup bio korisniji. Na primjer, pametna osoba može se suočiti sa svakom situacijom pokušavajući je promisliti do srži (pretjerano istražujući svaku odluku i razmišljajući o svakoj grešci) iako bi drugi pristupi bili plodonosniji.
Rješenje: Primijetite kada razmišljanje postane nezdrava opsesija. Razmislite kada je vjerojatnije da će druge strategije osim razmišljanja rezultirati uspjehom. Eksperimentirajte s pauzama kako biste se oslobodili i dopustite sebi da učite dok radite, a ne kroz iscrpno istraživanje odrađeno unaprijed. Proširite svoj raspon vještina za postizanje uvida kako ne biste bili osoba koja svaki problem vidi kao čavao jer je njihov jedini alat čekić. Konačno, kad god sebe zateknete da razmišljate prekomjerno negativno ometite to radeći nekoliko minuta apsorpcijske aktivnosti (kao što je zagonetka). Ovo može biti iznenađujuće učinkovita strategija za izlazak iz negativnog razmišljanja.
***
S kojim se od ovih pet obrazaca najviše poistovjećujete? Pokušajte ih poredati po rangu. Postoje li kolege ili drugi ljudi u vašem životu za koje se čini da upadaju u te zamke? Pokušajte se osloboditi svakog osjećaja srama ili prosuđivanja – to nije potrebno niti korisno za prevladavanje ovih navika. Za bilo koju od tendencija u kojoj osobno pronalazite, budite svjesni da se čak i dugogodišnji i duboko psihološki obrasci mogu promijeniti ciljanim, praktičnim pristupom rješavanja problema.
