Pandemija je zauvijek promijenila mnoge aspekte rada, ali postoji jedna stvar koja se nije promijenila – koliko vremena provodimo samo “premetajući papire”.
Zaposlenici posvećuju više od polovice svog dana “koordiniranju posla”, što uključuje praćenje stvari, traženje informacija i komunikaciju o poslu, prema istraživanju proizvođača poslovnog softvera Asana Inc.
Iako postoje regionalne razlike, Nijemci posvećuju manje svog dana takvim svakodnevnim zadacima od Amerikanaca – rezultati su uglavnom slični diljem svijeta: samo oko trećine radnog dana zaposlenici provedu radeći ono za što su zapravo angažirani, a to se nije promijenilo puno u odnosu na 2019. godinu.
Melissa Swift iz konzultantske tvrtke Mercer za Bloomberg kaže da je “radni dan postao dovoljno složen, pa više vremena moraju trošiti samo na vođenje poslovanja i niz konkurentskih prioriteta, a ne baš na posao”.
Globalno istraživanje, provedeno na više od 10.600 takozvanih “radnika znanja” – analitičara podataka, grafičkih dizajnera i sličnih – također je pokazalo da je količina vremena utrošenog na strategiju ili planiranje unaprijed pala na 9% prošle godine s 13% u 2019. godini.
To je dijelom zbog poteškoća u okupljanju različitih, često asinkronih timova u isto vrijeme, rečeno je. Ali to bi moglo biti i zato što je mnogim tvrtkama teško davati dugoročna predviđanja usred globalne pandemije i njezinog utjecaja na uredski život.
Reagiranje umjesto strateškog planiranja
Primjetan je pad strateškog rada, tj. lideri su sada više predani “reagiranju”.
Iako manje-više pola radnog dana odlazi na “nevažne poslove”, varijacije postoje u cijelom svijetu. Nijemci, na primjer, većinu svog dana posvećuju pravom poslu, nego što je to slučaj s drugim nacionalnostima.
S druge strane, najmanje vremena troše na strateško planiranje.
Radnici u Japanu i Singapuru su u međuvremenu predvodili grupu s 10% svog vremena posvećenog strategiji, ali su dvije nacije također “potrošile” najviše vremena na koordinaciju posla. Swift, Mercer konzultant, ističe da su tvrtke pokušale smanjiti količinu vremena utrošenog na koordinaciju, ali bez puno uspjeha.
Broj sastanaka se, primjerice, tijekom pandemije povećao za 70 posto, navodi njujorška agencija.
Izvor: Telegraf biznis
