InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u eurozoni ponovno je probila granicu od tri posto. Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa u kolovozu porasla je s 2,9 na 3,3 posto, čime je Europska središnja banka dobila još jedan argument za povećanje kamata 10. rujna.
Ali naslovna brojka ne govori cijelu priču.
Gotovo cijelo ubrzanje dolazi iz energije. Istodobno su temeljna inflacija i rast cijena usluga usporili.
Inflacija u eurozoni zato ESB-u šalje dvije različite poruke: energetski šok postaje ozbiljniji, ali zasad nema jasnog dokaza da se jednako snažno proširio ostatkom gospodarstva.
Upravo će ta razlika biti važna kada Upravno vijeće bude odlučivalo o kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Inflacija u eurozoni raste, ali energija mijenja sliku
Prema preliminarnim podacima Eurostata, energija je u kolovozu bila čak 14,3 posto skuplja nego godinu ranije, nakon rasta od 10,3 posto u srpnju.
To je daleko najveći inflacijski pritisak među glavnim kategorijama.
Hrana, alkohol i duhan poskupjeli su 1,2 posto, koliko i u srpnju. Industrijski proizvodi bez energije bilježe rast od 1,2 posto, nakon 0,9 posto mjesec ranije.
Važniji signal dolazi iz usluga. Njihova inflacija usporila je s 3,3 na 3,0 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan, pala s 2,5 na 2,4 posto.
Drugim riječima, problem je postao veći, ali zasad nije postao širi.
Zašto 3,3 posto ipak mijenja računicu ESB-a
Središnja banka ne može kontrolirati cijenu nafte ni zaustaviti geopolitički sukob. Može pokušati spriječiti da prvi rast cijena energije pokrene drugi krug poskupljenja.
Rizik nastaje ako kompanije više energetske troškove počnu prenositi na kupce, a rast životnih troškova potakne snažnije zahtjeve za plaćama. Tada vanjski šok postaje domaći inflacijski problem.
Dosadašnji podaci ne pokazuju da je energetski šok prerastao u opasniju spiralu plaća i cijena, a ni kolovoške brojke zasad ne daju takav signal.
Ali povećavaju cijenu pogrešne procjene.
Ako ESB čeka predugo, a inflacija se ipak proširi, kasnije bi mogao biti prisiljen reagirati snažnije.
Rujansko povećanje postaje dominantan scenarij
Depozitna stopa ESB-a trenutačno iznosi 2,25 posto, a financijska tržišta snažno računaju na povećanje od 25 baznih bodova, na 2,50 posto, na sastanku 10. rujna.
Takva očekivanja nisu nastala samo zbog kolovoške inflacije.
Zapisnik sa srpanjskog sastanka pokazao je da je dio članova Upravnog vijeća već tada bio spreman razmotriti povećanje. Šira procjena bila je da će novi potez vjerojatno biti potreban ako se inflacijski izgledi značajno ne poboljšaju.
Sada je stigao odgovor na dio tog pitanja.
Ukupna inflacija nije se poboljšala. Ubrzala je.
To rujansko povećanje čini još izglednijim.
Energetski šok još nije postao opća inflacija
Upravo zato pad temeljne inflacije na 2,4 posto možda je najvažniji detalj današnjeg izvješća.
Da istodobno rastu ukupna inflacija, temeljna inflacija i cijene usluga, ESB bi imao mnogo jasniji dokaz da se energetski šok širi gospodarstvom.
Kolovoški podaci zasad pokazuju suprotno.
Energija snažno vuče ukupnu stopu prema gore, dok usluge usporavaju. Inflacija bez energije ostala je na 2,2 posto, jednako kao u srpnju.
To ESB-u ostavlja prostor za dvije stvari istodobno: povećati kamate kao zaštitu od budućeg prelijevanja inflacije, ali ne signalizirati automatski početak dugog ciklusa zaoštravanja.
Problem je koliko će energetski šok trajati
Najveća nepoznanica zato više nije odakle dolazi inflacija. To je prilično jasno.
Ne zna se koliko će dugo njezin glavni uzrok trajati.
Sukob na Bliskom istoku i rizici oko Hormuškog tjesnaca održavaju energetsku neizvjesnost visokom. Član Upravnog vijeća ESB-a Olli Rehn upozorio je da se eurozona mora pripremiti i na mogućnost dugotrajnijeg sukoba koji bi inflaciju mogao držati povišenom.
Za ESB je razlika velika.
Kratkotrajan energetski skok može se tolerirati bez agresivne monetarne reakcije. Šok koji mjesecima ostavlja inflaciju iznad cilja povećava rizik da će se više cijene početi ugrađivati u poslovne odluke, očekivanja i plaće.
Nakon 10. rujna počinje važnija rasprava
Kolovoška inflacija daje snažan argument za povećanje kamatnih stopa, ali ne i jednako snažan argument za cijeli niz novih povećanja.
U tome je najvažnija poruka novih podataka.
Ukupnih 3,3 posto dovoljno je visoko da ESB teško može zanemariti inflacijski rizik. Pad temeljne inflacije i usporavanje usluga istodobno pokazuju da se energetski udar zasad nije pretvorio u široko rasprostranjen rast cijena.
Zato bi nakon eventualnog povećanja s 2,25 na 2,50 posto ključno pitanje postalo što slijedi.
Ako ESB procijeni da je potez dovoljan kao zaštita od budućeg prelijevanja, može ostaviti prostor za novu pauzu. Ako zaključi da dugotrajan energetski šok povećava opasnost od sekundarnih učinaka, vrata daljnjem zaoštravanju ostat će otvorena.
Inflacija u eurozoni vratila se iznad tri posto. Ali za ESB sada nije presudno samo koliko je visoka. Presudno je hoće li energija ostati izoliran problem ili postati inflacija cijelog gospodarstva.
