Cijene energije ponovno guraju inflaciju u eurozoni prema gore, ali Europska središnja banka zasad ne vidi scenarij kojeg se najviše pribojava: novu spiralu plaća i cijena.
To je u srijedu poručio član Upravnog vijeća ESB-a i guverner finske središnje banke Olli Rehn. Govoreći na OMFIF Nordic SSA Forumu u Helsinkiju, Rehn je rekao da rast plaća i očekivanja njihova daljnjeg kretanja ostaju umjereni.
Zasad, prema njegovim riječima, nema znakova da se rast cijena energije prelijeva u šire sekundarne inflacijske pritiske.
To je važna razlika. ESB ne može kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... sniziti cijenu nafte ili riješiti geopolitički sukob. Može, međutim, pokušati spriječiti da privremeni energetski šok postane trajni problem s inflacijom.
Plaće zasad ne prate energiju
Mehanizam kojeg se središnje banke boje prilično je jednostavan.
Energija poskupi. Kućanstvima pada kupovna moć pa radnici traže veće plaće. Kompanijama rastu troškovi rada i energije, koje zatim prebacuju na kupce. Cijene ponovno rastu, a radnici u sljedećem krugu traže još veće plaće.
Tako nastaje spirala plaća i cijena.
Najnoviji podaci, međutim, zasad ne pokazuju da eurozona ide tim putem.
ESB-ov pokazatelj ugovorenih plaća upućuje na rast od oko 2,6 posto tijekom 2026., dok se za prvo tromjesečje 2027. očekuje približno 2,7 posto.
Šira mjera naknade po zaposlenom također pokazuje usporavanje. Prema lipanjskim projekcijama Eurosustava, rast bi trebao usporiti s 3,9 posto u 2025. na 3,2 posto ove godine.
ESB pritom procjenjuje da bi aktualni energetski šok trebao imati relativno ograničen utjecaj na rast plaća.
Inflacija je 2,9 posto, ali važnije je što je pokreće
Godišnja inflacija u eurozoni u srpnju je iznosila 2,9 posto, nakon 2,8 posto u lipnju. Još u svibnju dosegnula je 3,2 posto.
Na prvi pogled smjer nije osobito ugodan za ESB.
Ali struktura inflacije daje drukčiju sliku.
Prema najnovijim podacima Eurostata, cijene energije u srpnju bile su 10,3 posto više nego godinu ranije, nakon rasta od 8,5 posto u lipnju.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... bez energije iznosila je znatno nižih 2,2 posto.
Još jedan važan pokazatelj su usluge. Njihove cijene snažnije ovise o troškovima rada pa ih ESB pomno prati kada pokušava procijeniti domaće inflacijske pritiske.
Inflacija usluga u srpnju iznosila je 3,3 posto, tek nešto više od 3,2 posto mjesec ranije. Industrijski proizvodi bez energije poskupjeli su samo 0,9 posto.
Problem je, barem zasad, koncentriran ponajprije u energiji. Nije se proširio jednakom snagom na ostatak gospodarstva.
Zašto je ovaj energetski šok drukčiji
Europa je sličan problem već prošla nakon 2021. godine.
Tada je energetski udar postupno prodro duboko u gospodarstvo. Rast troškova života doveo je do snažnijih zahtjeva za plaćama, dok su kompanije više troškove prenosile na potrošače.
Sada ESB vidi određene razlike.
Eurosustav u svojim najnovijim ekonomskim projekcijama procjenjuje da je aktualni energetski šok manje široko rasprostranjen od onoga iz razdoblja od 2021. do 2024.
Slabija potražnja također kompanijama ostavlja manje prostora da svaki rast troškova jednostavno prebace na kupce.
Zato je Rehn posebno naglasio još jedan faktor: inflacijska očekivanja moraju ostati usidrena.
Ako kućanstva i kompanije vjeruju da će se inflacija vratiti prema dva posto, manja je vjerojatnost da će svoje odluke o plaćama i cijenama temeljiti na očekivanju trajno visoke inflacije.
Za sada ni tu nema ozbiljnijeg upozorenja. Profesionalni prognostičari koje anketira ESB očekuju inflaciju od 2,7 posto ove godine, 2,2 posto u 2027. i dva posto u 2028.
Dugoročna očekivanja također ostaju na ESB-ovu cilju od dva posto.
Plaće miruju, ali kamate možda neće
Tu nastaje zanimljiv paradoks.
Podaci o plaćama zasad ESB-u ne daju razlog za paniku. No snažan rast cijena energije mogao bi ipak biti dovoljan za novo povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
ESB je u lipnju povećao ključne kamatne stope za 25 baznih bodova, čime je depozitna stopa podignuta na 2,25 posto. U srpnju je napravio stanku i ostavio stope nepromijenjenima.
Ali tržišta ne računaju nužno na dugu stanku.
Prema Reutersovoj anketi ekonomista, 57 od 69 ispitanika, odnosno 83 posto, očekuje da će ESB u rujnu ponovno povećati depozitnu stopu za 25 baznih bodova, na 2,50 posto.
Oko 80 posto ekonomista očekuje da će stopa na toj razini ostati do kraja godine.
ESB ne želi ponoviti 2011.
Današnja situacija otvara i neugodnu povijesnu paralelu.
ESB je 2011. godine dvaput povećao kamatne stope suočen s inflacijskim pritiscima povezanima s energijom. Ubrzo nakon toga eurozona je ušla dublje u dužničku krizu, a ta povećanja danas se često navode kao primjer rizika prebrzog odgovora monetarne politike na vanjski cjenovni šok.
Ako ESB ponovno podigne kamate u rujnu, aktualni ciklus zaoštravanja bio bi najkraći od upravo 2011. godine.
Zato je sadašnji izbor osjetljiv.
Premalo zaoštravanja nosi rizik da skupa energija promijeni očekivanja, pogura plaće i ponovno proširi inflaciju. Previše zaoštravanja moglo bi nepotrebno pritisnuti gospodarstvo zbog problema čiji se izvor nalazi izvan eurozone.
Za sada podaci daju ESB-u jednu važnu dobru vijest: energetski šok još nije postao šok plaća.
Hoće li tako i ostati, moglo bi biti jedno od ključnih pitanja kada Upravno vijeće ESB-a 10. rujna donese sljedeću odluku o monetarnoj politici.
