U Njemačkoj je tolika navala na kamine i peći na drva da se na njih čeka i po godinu dana

Kamin i peći na drva postali su vruća roba u Njemačkoj nakon početka rata u Ukrajini. Masovno se naručuje ugradnja kamina i peći na drva, a prema tvrdnjama Središnjeg udruženja za sanitarije, grijaća tijela i klimatizaciju (ZVSHK) u Sankt Augustinu, potražnja za grijanjem na drva eksplodirala je nakon ruske invazije na Ukrajinu. Jesen je pred vratima i Nijemci se boje moguće nestašice plina, a struja je sve skuplja pa se traže alternativni izvori grijanja
Potražnja je vrtoglavo porasla zbog strelovitog rasta cijena električne energije, isporuka kasni u cijeloj Europi zbog poremećaja u opskrbnim lancima, a uslijed nestašice sirovina koja slijedi pitanje je koliko Njemačka uopće može opskrbiti kupaca,piše tportal.hr.

U Njemačkoj postoji 2000 tvrtki koje se bave proizvodnjom peći. Interes za ugljenom, ogrjevnim drvom i pećima sve je veći te se stvaraju redovi ispred prodavaonica kamina i peći na drva. Tako barem tvrdi ZVHSK, dodajući da se na kamin čeka od sedam mjeseci pa sve do godinu dana. Prema tome, svoju peć ili kamin neki kupci zasigurno neće dobiti do početka ogrjevne sezone, pa ni tijekom zimskih mjeseci.

Nijemci su ranije, i prije rata u Ukrajini, krenuli sa spremanjem ugljena i drva kada je plin poskupio, u strahu da energenata više uopće neće biti.

Drva spremaju i oni koji se inače griju na struju, ‘za svaki slučaj’.

Taj problem doduše nije od jučer, već traje od ožujka, kada je postalo očito da je energetska kriza ozbiljnija no što se činilo. Zadnji čavao bila je odluka ruskog Gazproma sredinom lipnja da prepolovi količinu plina koju isporučuje Njemačkoj kroz plinovod Sjeverni tok 1.

Osim različitih načina ušteda, uznemireni građani sada se okreću grijanju na drva i alternativnim načinima. Okidači su vrtoglav skok cijena plina i lož ulja te zabrinutost hoće li sljedeće zime biti grijanja. Osim velike potražnje i kadrovskih poteškoća, dodatni problem je, nakon što je poskupjela struja, poskupljenje drva za ogrjev, paleta i građevinskog drva. Doduše, taj problem nije došao ratom u Ukrajini, već ga je on samo pojačao.

Vjeruje se da će situacija ostati ista cijele godine, pa vjerojatno i u 2023. Problem je i s tržištem čelika potrebnog za proizvodnju kamina i peći, a i izgradnja je znatno poskupjela zbog visokih cijena energenata, što proizvođačima stvara poteškoće. U nekim su industrijama cijene čelika porasle za više od 100 posto u samo nekoliko tjedana, a kada su cijene energije tako visoke, proizvodnja postaje skuplja.

Agencije za zaštitu okoliša pritom apeliraju na pravilno skladištenje drva za peć kako bi izgarala sa što manje štetnih emisija, uz optimalno emitiranje topline. Iz Savezne agencije za okoliš dodaju da bi kamin trebao biti učinkovit i s niskim emisijama.

Savezni ured za gospodarstvo i kontrolu izvoza (BAFA) daje subvenciju do 45 posto za sustav grijanja na lož ulje s ugrađenim novim sustavima grijanja na drvene palete. Podaci nadležnih agencija navode da grijanje na drva u Njemačkoj emitira znatno više štetnih čestica nego sva vozila zajedno.