U takvom stravičnom scenariju, ekonomija kontinenta pala bi u duboku recesiju.To pitanje prouzročilo je novu paniku jer u ponedjeljak počinje rad na održavanju plinovoda Sjeverni Tok 1, koji dovodi plin iz Rusije u Njemačku. Dužnosnici su zabrinuti hoće li plinovod biti otvoren nakon što radovi završe za 10 dana, piše hr.n1info.com.
“Ovo je prije bila samo rutinska procedura na koju se nitko nije previše obazirao, ali sada postoji strah da Rusija neće nastaviti s opskrbom plina nakon što radovi završe”, napisali su analitičari Commerzbanka svojim klijentima.
Protok kroz ovaj plinovod već je smanjen. Prošli je mjesec Njemačka proglasila “krizu opskrbe plinom” nakon što je ruski državni div Gazprom smanjio izvoz plina kroz Sjeverni Tok 1 za 60 posto.
Gazprom je za taj potez okrivio Zapad i njihovu odluku da zbog sankcija ne isporuče ključne turbine, ali političari su ga prepoznali kao upozorenje za Europu.
“Svašta se može dogoditi. Možda će opskrba plinom ponovno krenuti, čak i više nego prije. Možda neće stizati ništa”, rekao je u nedjeljnom intervjuu njemački ministar ekonomije Robert Habeck. “Uvijek se moramo pripremiti na najgore i raditi da ne završi tako”.
Francuski ministar financija također je u nedjelju izjavio da bi njegova zemlja morala povući brze i efikasne poteze kojima će se pripremiti za „potpuno ukidanje dovoda plina iz Rusije”, iako Francuska nije toliko ovisna o plinu kao Njemačka.
Sjeverni Tok 1, koji je u pogon stavljen 2011., prenosi 55 milijardi kubičnih metara plina svake godine u Europu preko Baltika. Dosad je Gazprom tijekom perioda radova na održavanju na tom plinovodu povećavao opskrbu drugim plinovodima. Ali ovaj put, prema informacijama iz S&P global Commodity Insights, iz kompanije su rekli da to nije opcija.
Iz talijanske tvrtke za plin, Eni, u ponedjeljak su izjavili im je iz Gazproma rečeno da će opskrbu smanjiti na 21 milijun kubičnih metara plina dnevno. Prosjek prethodnih nekoliko dana je bio 32 milijuna kubičnih metara dnevno.
Europa užurbano radi na tome da prekine svoju ovisnost o ruskoj energiji, ali smanjenje ovisnosti o plinu posebno je komplicirano. Prošle godine, 45 posto uvoza plina u Europu došlo je iz Rusije, a sada se kontinent žuri da popuni skladišta prije zime.
Berlin je aktivirao drugu fazu svog hitnog programa, koji se sastoji od tri koraka. Aktivacija druge faze približava zemlju ograničavanju sredstava industrijskim igračima, a taj korak zadao bi strašan udarac proizvodnji, koja je u središtu njemačke ekonomije.
Potrošačima je rečeno da smanje potražnju, a napori oko ušteda se povećavaju. Prošli tjedan, najveći njemački stanodavac izjavio je da će u sljedećih nekoliko mjeseci smanjiti grijanje za stotine tisuća podstanara.
Referentne vrijednosti cijena prirodnog plina u Europi skočile su prošli tjedan na najviše razine od ožujka. Taj rast mogao bi se nastaviti u sljedećih nekoliko dana, što će na vlade staviti dodatni pritisak da osmisle alternativne planove.
“Ovakva zabrinutost vjerojatno će dovesti do novog rasta cijena plina dok ne postane jasno što će se dogoditi s opskrbom kad završe radovi na održavanju”, rekli su iz Commerzbanka.
