Ako se odlučite potražiti savjete na Google-u sigurno ćete pronaći gomilu tekstova na temu kako biti produktivniji. Na tečajevima osobnog razvoja još i više, a korisne savjete čut ćete i od mnogih uspješnih ljudi. I svi su važni i značajni. Svaki savjet koji dobijete, a koji dolazi iz bogato proživljenog iskustva ili od osobe širokog uma, treba barem uzeti u obzir, ako ne i primijeniti, pa čak i usvojiti.
Međutim, ono što jednu osobu čini produktivnom nužno ne pridonosi rezultatu druge osobe. Zvuči kao klišej, možda i jest, ali je jednostavno – istina. Točan odgovor nalazi se u točki koja poput klackalice balansira naša iskustva, odnosno broj pokušaja i pogrešaka, s jedne strane, i naše znanje o vlastitom biću s druge strane. Ako nešto od toga prevlada, nećemo doći do točnog odgovora, ići ćemo u krajnost, a evo i zašto, piše PoslovniPuls.
Kada se vodimo samo vlastitim iskustvima, nemamo objektivnu sliku, jer iznova i iznova ponavljamo proživljene metode i vjerujemo ako jednom ili dvaput uspijemo na jedan način, da će nas isti način dovesti do uspjeha i u novoj situaciji. A što se ovdje događa: vezani smo za određenu metodu, usvojili smo uvjerenje da nas je ona dovela do cilja i uvjereni smo da je to istina za nas.
To je možda istina, ali ne znači da je konačna ili jedina moguća. Pred nama je uvijek izobilje mogućnosti i beskonačni niz načina kako možemo nešto učiniti i pri tome biti uspješni. Iskustva su važna jer donose i razvijaju samopouzdanje, ali ponekad mogu biti jako ograničavajuća, ako vjerujemo da su jedina relevantna. Tako da, prva strana koja balansira našu produktivnost je ona koja poštuje iskustva, ali shvaća da ona nisu ni konačna ni zacrtana.
S druge strane imamo osobni razvoj. Kad si netko postavi pitanje – kako biti produktivniji, već znamo da je to osoba koja je sama sebi važna. Osoba je to koja želi biti bolja verzija sebe i koja ne želi biti kamen spoticanja na putu napretka. Tada nam je fokus razumjeti sebe, sagledati se sa strane i vidjeti odakle dolaze naše riječi, djela i iskustva.
Da znamo zašto reagiramo na određene načine, što nas inspirira, što nas pokreće i što nas tjera da ustanemo ranije, ostanemo sat duže na poslu, odemo na trening, jedemo zdravije, pomažemo drugima, razumijevamo gdje griješimo i zašto se držimo ponavljanja ovih pogrešaka iako smo ih svjesni. A kada sve to uvažimo, možemo bolje upravljati vlastitom energijom, vremenom i resursima, što svakako pridonosi našoj produktivnosti.
Međutim, i ova strana može ići u krajnost. Ako se samo i isključivo posvetimo osobnom razvoju ne ulazeći u iskustva i odnose s drugima, počinjemo živjeti život koji nije toliko obojen stvarnošću. Takav nas život čini pomalo usamljenima jer se sužava krug onih koji nas mogu pratiti i razumjeti. Tako da, osobni razvoj je vrlo poželjna stavka na putu do veće produktivnosti, ali treba imati na umu da je to i segment našeg života koji nije konačan i da njemu također trebaju iskustva.
Zdrava produktivnost je upravo ona koja uravnotežuje naša proživljena iskustva i rad na sebi. Ona je oslobođena ambicije i dolazi iz srži naše osobnosti. Ona nas ne može umoriti, od nje se ne možemo osjećati loše, može nas samo voditi u smjeru napretka.
