Burnout je jedan od najvećih problema s kojim se zaposlenici bore u posljednje dvije godine. Dobra je vijest da postoje neki jednostavni načini na koje možete spriječiti ljude oko sebe na poslu da to dožive.
Becky Frankiewicz, komercijalna direktorica agencije za zapošljavanje ManpowerGroup, kaže da ljudi sve više traže pomoć svojih poslodavaca u borbi protiv burnouta i stresa na radnom mjestu, koji su posebno pogoršani pandemijom.
Istraživanje JobSagea objavljeno u travnju pokazalo je da je 28% zaposlenika prijavilo burnout u prošloj godini. Više od polovice zaposlenika također je izjavilo da je doživjelo stres povezan s poslom, a više od jedne trećine doživjelo je depresiju, nedostatak motivacije ili tjeskobu zbog posla.
Frankiewicz kaže da čelnici tvrtki, bilo da se radi o izvršnim direktorima, menadžerima ili drugim zaposlenicima na visokoj razini, sada imaju veću odgovornost da zaposlenicima daju fleksibilnost kako bi uskladili posao i dobrobit. Zapravo, 93% radnika smatra tu vrstu fleksibilnosti važnom na radnom mjestu, prema istraživanju objavljenom u lipnju koje su proveli ManpowerGroup i tehnološka tvrtka Thrive.
“Kao lideri, prije pandemije ovo nismo imali na popisu odgovornosti, a sada imamo i to na vrlo značajan način”, kaže Frankiewicz, koja radi na čelu kompanije s popisa Fortune 500 koja pomaže u zapošljavanju tisuća ljudi u industrijama diljem svijeta. “Dio našeg posla je da brinemo o sebi, ali i da brinemo o drugima oko nas na poslu”.
Srećom, Frankiewicz kaže da postoji nekoliko jednostavnih stvari koje možete učiniti na radnom mjestu kako biste svojim suradnicima pružili veću fleksibilnost. CNBC Make it piše o dvije jednostavne, svakodnevne strategije koje ona preporučuje – bilo da ste poslodavac ili zaposlenik – kako biste pomogli ljudima oko sebe da izbjegnu burnout:
Dijeljenje priča o vašem osobnom životu
Možda zvuči trivijalno, ali razgovor o vašem životu izvan posla zapravo može napraviti veliku razliku, smatra Frankiewicz.
Ako podijelite priče o nekim od prioriteta u svom osobnom životu, to može stvoriti okruženje u kojem se ljudi osjećaju kao da je prihvatljivo razgovarati o vlastitim životima i dati prioritet onome što im je važno — bilo da je to njihova obitelj ili hobiji koji promiču njihovu dobrobit, kaže ona.
Kada se upuštate u neobavezan razgovor virtualno ili u uredu, pokušajte podijeliti sitnice o tome što biste mogli raditi nakon što završite s poslom ili zašto morate ranije otići s posla, kaže Frankiewicz. Na primjer, možete razgovarati o tome kako trebate ranije izaći tog dana da pokupite svoju djecu iz škole.
Ona kaže da te neobavezne priče “ljudima daju kulturno dopuštenje” da i sami prihvate svoje osobne prioritete. To im daje veću fleksibilnost za ravnotežu između poslovnog i privatnog života, što je važno za sprječavanje burnouta, dodaje Frankiewicz.
“Počinje s liderima koji će i sami to raditi. Oni mogu postati uzori za sklad između privatnog i poslovnog”, kaže ona.
Vježbanje dnevnih ‘mikrokoraka’
Frankiewicz također potiče uvođenje malih svakodnevnih navika u vaš raspored koje će promicati vašu dobrobit i potaknuti druge da učine isto.
To se zove poduzimanje “mikrokoraka”, kaže ona. To uključuje punu pauzu za ručak, kratko odmicanje od radnog stola kako biste udahnuli malo svježeg zraka ili sastanak na kojemu se sjedi promijeniti u šetnju s kolegama — sve to daje ljudima veću fleksibilnost u upravljanju ravnotežom između poslovnog i privatnog života.
Ako pokažete ljudima oko sebe da poduzimate te korake, to ih može motivirati da slijede. Možete čak pokušati rasporediti te dnevne navike u svoj radni kalendar kako biste drugima pokazali da su jednako važne kao i sastanci.
Frankiewicz je također ukazala na “znanstveno potkrijepljene dobrobiti” za svakoga tko usvoji te dnevne navike.
Na primjer, dio studije iz 2016. iz Scandinavian Journal of Work and Organizational Psychology ispitao je utječu li pauze za ručak na razinu energije finskih zaposlenika tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Studija je otkrila da su zaposlenici koji su uzimali te pauze prijavili nižu razinu iscrpljenosti i dugoročno višu razinu energije na poslu.
Studija iz 2019. koju je proveo časopis Scientific Reports također je otkrila da će ljudi vjerojatnije prijaviti dobro zdravlje ili dobro stanje ako provedu 120 minuta u tjednu izlazeći vani kako bi vidjeli prirodu i udahnuli svjež zrak.
Naposljetku, Frankiewicz naglašava da bismo svi trebali “živjeti naglas” i postati uzori svojim kolegama s posla kako bismo spriječili burnout. Korištenje neke od te fleksibilnosti za upravljanje ravnotežom između poslovnog i privatnog života može stvoriti kulturu u kojoj drugi osjećaju da mogu učiniti isto.
“U osnovi to govori: ‘Ako ja ovo prakticiram kao lider, onda definitivno možeš i ti'”, kaže Frankiewicz.
