U četvrtak 08.09.2022. godine je u Međugorju planiran šesti po redu BLAŽ, svečanost prezentacije hercegovačkih vina, koja nas svake godine iznova podsjeti kako škrta hercegovačka zemlja, uz pomoć marljivih ruka naših vinara, može dati vrhunske proizvode, prepoznatljive u svijetu.
Kako bismo saznali sve detalje vezane za ovu manifestaciju zamolili smo Andriju Vasilja, idejnog začetnika udruge BLAŽ i poznatog međugorskog vinara, da nas pobliže upozna s događanjima na ovogodišnjem BLAŽ-u, ali i sa samom udrugom i promocijom hercegovačkih vina zahvaljujući udruzi.
Andrija, kako teku pripreme za ovogodišnji BLAŽ?
Što se tiče BLAŽ-a on je nastao prije sedam godina uz inicijativu nekoliko vinara i s vremenom je rastao. Danas imamo 27 vinarija koje će se predstaviti na BLAŽ-u koji će se održati na Sportskom centru Međugorje. Također, imamo i pet izlagača iz gastronomske ponude, jer se od ove godine naše udruženje, koje je registrirano na razini države, ne bavi se samo enologijom, nego i gastronomijom.
Carska Vina Grgo Vasilj, Vinarija Brkić, Hercegovina Produkt, Podrum Ostojić, HEPOK, Daorson Vina, Vinarija Škegro KRŠ, Vinarija Vukoje, Vinarija Buntić, Vinarija Matić, Vinarija Begić, Vinarija LUG, Vinarija Tolj, Vinarija Vilinka, Vinarija Rubis, Vinarija Mata, Vinarija Petrus, Vinarija Milas, Obiteljski Podrum Sušac, Vinarija DOMANO, Vinarija Čitluk, Vinarija Dodig, Vinarija Majić, Vinarija Puntar, Vinarija Fakin, Agropulsar Vino Glinik i Vinarija Sekulović predstavit će svoja vina. Posjetitelje će zabavljati Branimir Bubica i klapa Sebenico te Marko Pecotić Peco, a dodijelit će se i diplome o završenom prvom stupnju somelierstva.
Koji su ciljevi BLAŽ-a?
Naša misija je promovirati Hercegovinu kao vinsku regiju, ali i predstaviti je u svijetu gastronomije jer ovdje imamo fantastičnih namirnica od kojih se mogu napraviti fantastična jela. I na kraju, hrana i vino kad se sljube, to je nešto posebno, a Hercegovina to može dati.
Dokle se došlo s brandiranjem Hercegovine kao vinske regije? Jeste li zadovoljni kako se napreduje?
Mi smo zadovoljni s napretkom, posebno u zadnjih desetak godina, kako s kvalitetom, tako i s brandiranjem Hercegovine kao vinske regije. Ponosan sam na svoje kolege, na njihov trud, rad, edukaciju… Stvarno su ljudi otvoreni da uče, ako žele učiti onda mogu i napredovati. Veliki iskoraci su napravljeni što se tiče kvalitete, a dosta je napravljeno i u promoviranju Hercegovine kao vinske regije, ali se također i još dosta treba raditi kako bismo naše potencijale digli na jednu višu razinu.
Kasni li Hercegovina u promoviranju i brandiranju vina, ako to usporedimo s regijama u drugim zemljama?
Hercegovina radi dobro, ide svojim putem. U Hercegovini imamo 3600 hektara vinograda, proizvedemo 19,4 milijuna litara vina, a potrošnja u BiH je 24 milijuna litara vina, mi izvezemo dva milijuna, tako da imamo nedostatak od šest i pol milijuna litara vina. Mi smo jedna od rijetkih država na svijetu koja više potroši nego proizvede, a vinska smo država.
Hercegovina je i u bivšoj Jugoslaviji bila poznata kao jedna od najboljih vinskih regija. Naša žilavka, autohtona sorta, bila je prvo vrhunsko vino koje je zapakirano u bivšoj Jugoslaviji. Sve to ide dobrim putem, ponosan sam na svoje kolege, ponosan sam na Hercegovinu i uvjeren sam da ćemo još više rasti i da ćemo iskoristiti turizam. Još jednom se zahvaljujem Hercegovačko-neretvanskoj županiji i prof. dr. sc. Nevenku Hercegu, uz nas je i USAID, Vanjskotrgovinska komora BiH, ove godine nam se pridružio i Porsche, što nam također govori da idemo u dobrom smjeru. Ako tako veliki brandovi žele biti s nama i promovirati se, znači da i mi nešto vrijedimo. I to je jedan pokazatelj.
Možemo li onda reći da je Udruga BLAŽ opravdala svoje postojanje u promociji Hercegovine kao vinske regije?
Udruga BLAŽ je udruga je građana, ne samo vinara, ima i ljudi iz gastronomije. BLAŽ je enogastro udruga na razini BiH i naravno da je otvorena za sve. U ovih sedam godina rada opravdali smo svoje postojanje, ali možemo i više. Imamo dosta mladih ljudi koji su se uključili i koji žele da Hercegovinu kao vinsku regiju dignemo na još višu razinu.
Kako se udruga financira? Ima li neki razvojni program?
S nama je uvijek Vlada Hercegovačko-neretvanske županije. Od prvog dana je premijer Herceg bio uz nas, zatim Vanjskotrgovinska komora BiH, USAID, Porsche. Također imamo i naše sponzore: Općina Čitluk je uvijek s nama, Delta security, Croatia osiguranje, Eronet, ProCredit Bank, Elektroprivreda HZHB, koji su nam se samo javili jer su prepoznali projekt i željeli se uključiti u cijelu priču. Hvala i Niki Dodigu, vlasniku Sportskog centra u kojem se održava BLAŽ i sve pozivam da dođu u četvrtak u 18 sati, bit će predivna noć.
Kakva je budućnost vinarstva u Hercegovini? Kada se gleda sa strane, očima amatera, stječe se dojam da je vinska scena u posljednjem desetljeću poprilično napredovala u komercijalnom smislu?
Spominjao sam statističke podatke iz kojih se vidi da imamo potrebu saditi vinograde i širiti se. Pozivam stoga mlade ljude da u tome vide jednu ekonomsku perspektivu. Ima prostora za ulaganje, nedostaje nam vina, nedostaje nam prave sirovine naših autohtonih sorti blatine i žilavke, jer to je naša snaga. Naravno, mi smo otvoreni i za internacionalne sorte, kao što su cabarnet sauvignon, sivi pinot, merlot, to su sve dobre svjetske sorte, ali blatina i žilavka po kojima je i festival dobio ime BLAŽ su naše sorte.
Treba raditi, treba se educirati. I ove godine smo u sklopu BLAŽA-a certificirali 40 polaznika za prvi stupanj somelierstva s Denisom Šunjićem, a do sada smo certificirali više od 300 ljudi. Danas smo imali radionicu sa Sinišom Lasanom, to je radionica u kojoj on sjedne s vinarom i razgovara s njim o vinu – kako unaprijediti vina, kako stvari napraviti boljim i koji su trendovi u svijetu. Time vinari dobivaju novo znanje, što je za njih fantastično.
Siniša Lasan je dva puta bio najbolji somelier u Hrvatskoj, a i ocjenjivač je na Decanteru u Londonu. Prenijet će im znanje ali i očekivanja od vinara u svijetu, upoznat će ih s trendovima… Oni s njim razgovaraju nasamo, tako da drugi ne čuju te nedostatke pa je to jedan iskren razgovor.
Večeras imamo i otvorenu radionicu s 15 vina, to je radionica blatine i žilavke, gdje će Lasan dati svoje mišljenje o širini sorte, što sve sorta može napraviti, o različitim stilovima vina…
Koji su najčešći problemi s kojima se vinari susreću?
Najveći problem s kojim se mi susrećemo je vinski zakon. Mi apeliramo i molimo da se već jednom napravi taj zakon i da stupi na snagu. Radimo na tome. Imamo tu ljudi koji rade na tome, uz nas su i Vanjskotrgovinska komora BiH, ministar Košarac. Svi se trudimo, ali nikako da dođemo ‘na zelenu granu’, a to nam je jako potrebno, jer moramo zaštiti svoje tržište, svoju proizvodnju i treba se uvesti malo reda.
Naravno, mi nismo za zatvaranje našeg tržišta. Otvoreni smo za sve, ali ako se nas mora kontrolirati, onda sve treba kontrolirati. Neka bude ravnopravna borba koju će regulirati zakon. To nam je veliki problem i kada to riješimo, onda će nam samo nebo biti limit.
Imate li potporu lokalne i državne vlasti u industriji, znamo da je prepoznatljivo vino dio turističke ponude u mnogim Europskim državama?
Ima potpore, ne može se reći da nema, iako uvijek može bolje. Treba praviti bolji sustav, drugačije stvari raditi. Napraviti neke inovacije. Sad se radi vinska cesta. USAID nam je donio puno znanja sa svoje strane, uključili su i Vanjskotrgovinsku komoru BiH i gospodina Vukovića, koji nam stvarno želi sve najbolje.
Bosna i Hercegovina će ovih dana ući u Iter Vitis, Europsku fondaciju, koja upravlja aktivnostima ciljanim na zaštiti ruralnih područja Europe, a između ostalog, nadgleda i aktivnosti vezane za koordinaciju mreže gradova i vinskih cesta. Predsjednica fondacije Iter Vitis gospođa Emanuela Panke će nam donijeti tu vijest. Ona će se obratiti na BLAŽ-u. Ima tu pomaka, pred nama je svijetla budućnost, ali treba raditi, učiti i ići naprijed.
Uskoro će i berba, što možemo očekivati ove godine?
Zadnjih godina smo imali fantastične berbe. Baš smo imali dobre berbe. I prošle godine je bila dobra berba. Ova godina bila je malo sušna, ali dobili smo i malo, što je prolongiralo berbu, iako su neke veće vinarije već krenule s berbom, jer su velike količine grožđa.
Očekujemo dobru sirovinu, dobre ulazne parametre, a kada to imate, imate pravo očekivati i dobro vino, jer se u vinogradu odradi veliki dio posla što se tiče vina, tako da će ova godina po mom mišljenju biti dobra.
Vi vinari, očekujete dobro berbu, onda i mi ljubitelji vina možemo očekivati dobro vino?
Možete računati na to!
Do sada se znalo reći kako su Hercegovci dobri vinogradari, a loši vinari, jer nisu znali dobro brandirati svoja vrhunska vina. Je li se i to promijenilo?
Ne bih se složio s tom konstatacijom jer je Hercegovina nekad bila najnaprednija i najbolja vinska regija u bivšoj Jugoslaviji. Jesmo jedno vrijeme ostali na istoj razini dok su Hrvatska i Slovenija rasle i napredovale u svakom smislu jer su bile naslonjene na zapadne zemlje. Nismo nazadovali, nego smo u jednom trenutku ostali na toj nekoj razini, ali smo to vrlo brzo nadoknadili.
Ne bih se složio s tim da smo loši podrumari. Sve počinje u vinogradima. Vinari u Hercegovini su naučili kako se proizvede dobra sirovina, koja se dovrši u podrumu. Mi to dobro znamo, ali ima još dosta prostora gdje možemo napredovati i učiti od naših kolega iz Francuske i iz Italije, koje su velike vinske zemlje. Kroz turizam i naše tržište u BiH možemo plasirati sve ono što imamo. Nekad i volim kad ljudi malo kritiziraju, onda mi to daje motivaciju da rastemo, jer ako nemam nekoga tko mi ‘puše iza leđa’ ostao bih na istom mjestu. Malo kritike dobro dođe.
Za kraj, koju sortu vina Andrija preferira kada se opušta od napornog dana?
Uvijek na prvo mjesto stavljam blatinu i žilavku. To su naše autohtone sorte, mi to radimo najbolje. Najbolje znamo raspolagati s tim sortama, ali zavisi od dana, kakav je bio i što jedem. Jako je bitno sljubiti vino i hranu. Primjerice, ako je na meniju neki riblji specijalitet, naravno da će tu doći svježa žilavka rashlađena na 8 do 12 stupnjeva, ako smo na nekim steakovima ili pikantnim pastama, onda tu u obzir može doći blatina. Zavisi što se jede i kakvo je raspoloženje, ali je samo bitno da je blatina ili žilavka.
Autor: uredništvo Financa.ba
Prilikom preuzimanja ovog članka obvezno navesti financa.ba kao izvor i poveznicu (link) na članak.
