Kriza na sredini karijere može se dogoditi svakome. Može pogoditi čak i one koji objektivno imaju ispunjen privatni i poslovni život. Kada se to dogodi, u ljudima izaziva nezadovoljstvo što dovodi do manje produktivnosti na poslu. Ipak, taj je fenomen i dalje stigmatiziran i nedovoljno istražen, ostavljajući ključna pitanja neodgovorenima. Koji su uzroci? Zašto se čini da se ova malaksalost javlja u srednjim godinama? I kako se oni koji su zaglavili u stisci krize sredine karijere mogu osloboditi?
Dramatično pogoršanje u srednjoj dobi
U zadnjih nekoliko godina znanost sve više proučava zašto dolazi do krize u sredini karijere i nastoji objasniti i usmjeriti tvrtke i ljude kako bi što bolje mogli odgovoriti na taj izazov. Analizirajući državno istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji, skupina ekonomista u suradnji s profesorom Andrewom Oswaldom sa Sveučilišta Warwick otkrila je da se zadovoljstvo poslom prosječnog zaposlenika dramatično pogoršava u srednjim godinama.
Krize na sredini karijere su, zapravo, raširena pojava, a ne nesreća nekolicine pojedinaca. Ali evo dobrih vijesti: u drugoj polovici radnog vijeka zadovoljstvo poslom ponovno raste, u mnogim slučajevima dostižući čak i višu razinu nego ranije u karijeri. Prema istraživanjima, krivulja zadovoljstva karijerom uglavnom tvori slovo U, prenosi Women in Adria. Naknadna istraživanja otkrila su da je ovaj U oblik povezan sa dobi i zadovoljstvom poslom dio mnogo šireg fenomena. Može se vezati za tipičnu krizu srednjih godina, a fenomen je zabilježen u više od 50 zemalja diljem svijeta.
Kriza ne diskriminira
U prosjeku, zadovoljstvo životom je visoko kada su ljudi mladi, zatim počinje opadati u ranim 30-ima, dostižući dno između sredine 40-ih i sredine 50-ih prije nego što se ponovno povećava na razinu kao u mladoj odrasloj dobi. A ta se U krivulja javlja u cijelom socio-ekonomskom spektru, pogađajući rukovoditelje na višim razinama, kao i obične radnike. Pogađa parove bez djece, kao i samce ili roditelje četvero djece. Ukratko, kriza u sredini karijere ne diskriminira. Dakle, što pokreće najnižu razinu zadovoljstva poslom i životom u srednjim godinama ako je to neovisno o životnim okolnostima ljudi? A ako je to tako raširen fenomen, zašto nas, čini se, zateče?
Analizom longitudinalnog njemačkog istraživanja koje je pratilo 23 tisuće pojedinaca od 1991. do 2004., gdje su ljudi izvještavali o svom trenutnom zadovoljstvu životom, kao i o očekivanom zadovoljstvu za pet godina. Budući da se svake godine intervjuiraju iste osobe, moguće je vidjeti jesu li ljudi točno predvidjeli svoje buduće zadovoljstvo životom.
Pretjerani optimizam mladih
Mladi su ljudi, pokazalo se, pretjerano optimistični, očekujući značajno povećanje zadovoljstva životom umjesto da predviđaju klizanje niz U krivulju. Mlade osobe obično vjeruju da će „pobijediti prosjek“ i da će biti sretnici koji će pronaći odličan posao, biti u sretnom braku i imati zdravu djecu. Neuroznanstvenici vjeruju da se pretjerani optimizam temelji na pristranoj obradi informacija u mozgu što otežava ispravljanje pretjerano ružičastih očekivanja kod mladih (ova bi pristranost zapravo mogla biti evolucijski učinkovita kao snažan pokretač za traženje napretka).
Kako starimo, stvari često ne ispadnu onako lijepo kako smo planirali. Možda se nećemo penjati na ljestvici karijere onoliko brzo koliko bismo željeli. Ili to činimo samo da bismo otkrili da prestiž i visoka primanja nisu zadovoljavajući kao što smo očekivali. Istodobno, visoka očekivanja od budućnosti se smanjuju.
Srednji život u biti postaje vrijeme dvostruke bijede, sastavljeno od razočaranja i iščezlih težnji. Paradoksalno, često najviše pate oni koji objektivno imaju najmanje razloga za žaljenje (npr. ako imaju poželjan posao). Osjećaju se nezahvalno i razočarano samima sobom, posebno zato što se njihovo nezadovoljstvo čini toliko neopravdanim što stvara potencijalno začarani krug.
Najnezadovoljniji 50-godišnjaci
Prema njemačkom istraživanju, u srednjim pedesetima su ljudi najnezadovoljniji. Ljudi se kasnije pomire s tim kako im se život odvija. Istodobno, stariji mozak uči manje žaliti zbog propuštenih šansi, kako su pokazala istraživanja. Ova kombinacija prihvaćanja života i osjećaja manjeg žaljenja za prošlošću ono je što povećava zadovoljstvo životom. A budući da ljudi stariji od 50 godina obično podcjenjuju svoje buduće zadovoljstvo, ta povećanja dolaze kao neočekivano ugodno iznenađenje, što dodatno podiže razinu zadovoljstva.
U suštini, ovi nalazi pričaju priču u kojoj je dobni U oblik u zadovoljstvu poslom (i cjelokupnim životom) vođen neispunjenim težnjama koje se bolno osjećaju u srednjim godinama, ali se napuštaju i osjećaju se s manje žaljenja tijekom starosti. Ovakav obrazac, prema njemačkoj studiji, ponavlja se bez obzira na spol, kulturološke razlike i jesu li ljudi živjeli u Istočnoj ili Zapadnoj Njemačkoj.
Hoće li promjena u karijeri pomoći?
Čini se da su razdoblja “krize sredine karijere” dio prirodnog razvojnog procesa, potaknutog biologijom, a ne specifičnostima određenog posla. Stoga je malo vjerojatno da će vam drastične promjene u karijeri pomoći. Čini se da podaci sugeriraju da ako ste u krizi sredine karijere, možda najbolje da pričekate dok U krivulja ne dostigne uzlazni nagib. Na individualnoj razini priznanje nezadovoljstva sredinom karijere kao normalne i privremene faze u vašem radnom, poslovnom životu nosi svjetlo na kraju tunela kada se osjećate beznadno. Štoviše, čuti da je u redu osjećati žaljenje zbog neispunjenih težnji pomaže vam prekinuti začarani krug razočaranja zbog osjećaja nezadovoljstva, otkriva Harvard business review.
Iako kriza u sredini karijere može biti bolno razdoblje u životu, ona također može biti prilika za razmišljanje i preispitivanje osobnih snaga i slabosti. Bilo da odlučite pričekati da nezadovoljstvo prođe ili napraviti drastičnu promjenu u nadi u bolje sutra, budite uvjereni da će i to proći. Ohrabrite se ako se nađete u dubini ove krivulje u obliku slova U, jer odavde stvari mogu ići samo prema gore.
