O važnosti promicanja svijesti o stresu na radnom mjestu govori i podatak kako četiri od pet menadžera iskazuje zabrinutost vezanu uz pojavu stresa na radnom mjestu, a polovica zaposlenika u Europskoj uniji navodi kako je stres učestala pojava na njihovom radnom mjestu.
Dugotrajna izloženost stresu smanjuje sposobnost pojedinca da se s njim učinkovito nosi i može uzrokovati zdravstvene probleme te značajno narušiti kvalitetu života i dobrobit pojedinca.
Programi prevencije stresa na radnom mjestu imaju značajne pozitivne efekte na radnika i organizaciju tako što smanjuju apsentizam, prezentizam, prigovore i ozljede, a povećavaju zadovoljstvo, dobrobit i produktivnost radnika. Organizacija također time zadržava osposobljene radnike i stvara reputaciju ugodnog mjesta za rad, prenosi Moj posao.
Stres je odgovor tijela na uočenu prijetnju – povećani broj otkucaja srca, ubrzano disanje, usporavanje probave, povećana napetost mišića i porast krvnog tlaka. Ove promjene u tijelu su adaptivne i daju potrebnu energiju za suočavanje s prijetnjom, ali ako taj odgovor na prijetnju dugotrajan može smanjiti našu sposobnost da se s njim učinkovito nosimo i uzrokovati zdravstvene probleme.
Treba imati na umu kako nije svaki stres loš
Pozitivni stres primjerice predstavljanje rezultata tvrtke na međunarodnom kongresu ili unaprjeđenje na radnom mjestu – omogućuje nam da se uhvatimo u koštac sa značajnim izazovima i uspješno odradimo zadatak odnosno koristimo potrebnu energiju za produktivnost i rast. Negativni stres je povezan s dugotrajnom percepcijom preopterećenosti, nedostatka vremena i kapaciteta za uspješno nošenje sa situacijom te zaostajanjem u ispunjavanju svakodnevnih zadataka. Osobna percepcija ključna je za određivanje kojoj kategoriji pripada stresna situacija, iako neki događaji za sve osobe predstavljaju izvor negativnog stresa poput gubitka bliske osobe. Iako u nastanku stresne reakcije središnje mjesto ima naša procjena i o našim načinima suočavanja sa stresom ovisit će kakve će biti dugotrajne posljedice na dobrobit pojedinca.
Simptomi stresa
Tjelesni:
- ubrzan puls
- ubrzano disanje
- nagle promjene krvnog tlaka
- pretjerano znojenje
- glavobolja suha usta
Emocionalni:
- zabrinutost
- strah
- iritabilnost
- potištenost
- ljutnja
Stres je drugi najčešće prijavljeni zdravstveni problem povezan s radom, pogađa 22% zaposlenih osoba u Europskoj uniji. Istraživanja pokazuju da je stres povezan s radom uzrok 50 % – 60 % svih izgubljenih radnih dana što predstavlja značajan trošak za organizaciju i zajednicu.
Stres na radnom mjestu možemo definirati kao osobnu procjenu o nemogućnostima nošenja sa zahtjevima na radnom mjestu koje dovode do emocionalnih, kognitivnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija. Stres na radnom mjestu rezultat je interakcije osobnih karakteristika radnika (uvjerenja, očekivanja, mogućnost kontrole, samopoštovanje, itd.) i karakteristika posla.
Najčešći uzroci stresa povezani s radnim mjestom:
- intenzivan radni tempo i vremenski pritisak
- nedostatak kontrole
- niska razina uključenosti i sudjelovanja
- mala podrška kolega i nadređenih
- nemogućnost napredovanja
- nesigurnost posla
- niski prihodi
- verbalno, fizičko i druge vrste uznemiravanje
Uslijed složene interakcije karakteristika radnog mjesta i osobnih karakteristika te dugotrajne izloženost stresu na radnom mjestu može doći do pojave sindroma “burnouta”, a što je jedna od najnepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu. Osoba pri tome osjeća emocionalnu iscrpljenost, umor, počinje se udaljavati od posla kako bi se uspješnije nosila s njegovim zahtjevima, postaje iritabilna, udaljuje se od kolega, a što posljedično ima negativne posljedice na radnika i organizaciju u kojoj radi.
