Broj zaposlenih u Europskoj uniji koji rade od kuće više se nego udvostručio u 2020. godini, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat). Udio zaposlenih koji uglavnom rade od kuće porastao je za osam postotnih bodova između 2019. i 2021. godine.
U izvješću Eurostata naglašeno je da je tijekom 2019. godine otprilike jedan od 20 zaposlenih uglavnom radio od kuće, odnosno njih 5,5 posto. Riječ je o zaposlenima koji imaju od 20 do 64 godina.
Također, utjecaj pandemije korona virusa bio je više nego očigledan, što je razumljivo. Udio zaposlenih koji su radili od kuće u 2020. godini skočio na 12,3 posto. Do rasta postotka ljudi koji rade „remote“ došlo je i u 2021. godini, ali u manjoj mjeri, te sada taj postotak iznosi 13,5.
Iz Eurostata su istaknuli da je u Stockholmu, glavnoj regiji Švedske, dvoje od petoro zaposlenih ljudi (ili 41 posto) u prošloj godini radilo na daljinu.
Fleksibilnost najveća prednost rada od kuće
Agencija Chapter 4 objavila je u travnju ove godine anketu u kojoj su sudjelovali zaposleni iz kompanija širom Srbije. Pokazalo se da je rad od kuće negativno utjecao na povezanost zaposlenih (što smatra više od 38 posto ispitanika). Integracija timova je manja nego što je bila, što negativno utiče na timski duh. Prema ocjeni anketiranih, integracija je posebno otežana novim članovima tima, piše Biznis.rs.
Ipak, ispitanici navode da je time povećan stupanj efikasnosti i suradnje među zaposlenima (19 posto), kao i transparentnost (15,2 posto). Najvećim benefitom transformacije poslovanja uslijed pandemije ispitanici smatraju fleksibilnost (60,6 posto). Brža digitalizacija poslovanja (49 posto ispitanih), manje troškove (46,2 posto) također su prednosti. Glavna prednost je bolje balansiranje privatnog života i poslovnih obaveza (38,5 posto).
Negativni aspekti
Skoro 50 posto ispitanika smatralo je da je glavni negativan efekt transformacije poslovanja otežano građenje odnosa sa članovima tima. Isti postotak naveo je pritisak na mentalno zdravlje. Pad motivacije zaposlenih istakla je oko trećina ispitanika. Nedefinirano radno vreme i lošije planiranje bilo je prisutno u odgovorima oko 30 posto ispitanih.
Anketirani su kao sljedeću fazu transformacije modela rada do kraja ove godine vidjeli u više korporativnih događaja i okupljanja. Potrebno je više društveno-odgovornih i projekata solidarnosti, ali i dalje investiranje u digitaliziranje poslovanja. Zatim slijedi više projekata usmjerenih na brigu o zaposlenima i timski duh i otvorenu mogućnost rada izvan ureda (popularni remote).
Potpuni povratak u urede predviđalo je tada nešto manje od trećine ispitanika. Kada je riječ o osobnim utiscima, više od polovine ispitanika smatra je da su se veoma dobro snašli uvjetima izmjenjene poslovne realnosti. Jedna četvrtina je svoj učinak smatrala odličnim, a 21 posto dobrim.
