Klimatske promjene su dobro poznat globalni problem. Ponekad se stječe utisak da se efekti promjena ne shvataju ozbiljno. Prema podacima kojima raspolažu, Njemačku ekonomiju bi mogle koštati i do 900 milijardi eura.
Studija je predstavljena u Berlinu. Izrađena je od strane ministarstva ekologije i gospodarstva, a stručne službe su prezentirale različite scenarije za period od 2022. do 2050. godine. Koliki će troškovi biti ovisit će i stupnja globalnog zagrijavanja.
Prema najoptimističnijem scenariju klimatske promjene će uzrokovati troškove od 280 milijardi eura. Ukazuje se da rezultate ne treba shvatati kao prognozu. Podaci pokazuju što se pod određenim pretpostavkama može dogodi, prenosi Biznis.rs.
Kako su prezentirani modeli, prosječan godišnji trošak ekstremnih pojava kao što su suše ili poplave od 2030. do 2050. će godišnje rasti između jednog i pol puta i pet puta. Konkretno, 2050. godine to će značiti gubitak bruto domaćeg proizvoda od 0,6 do 1,8 posto.
Gospodarstvo će nazadovati i u najpovoljnijem scenariju. Ako se ne poduzmu mjere za prilagođavanje globalnog otopljavanja. Više zelenila u gradovima i druge mjere mogu smanjiti čisto ekonomske troškove, izražene kao gubitak BDP-a, za 60 do 100 posto.
Autori su upozorili i da su predstavljene vrednosti donje granice, pošto je nemoguće kvantitativno izraziti i modelima predstaviti sve posljedice koje uzrokuju klimatske promjene.
Uz te promjene idu na primer i opadanje kvaliteta života i biodiverziteta, kao i smrtni slučajevi. Shodno prezentrianim podacima, može se očekivati da troškovi koje će generirati klimatske promene budu i znatno veći.
