Uz svu medijsku i medicinsku pozornost posvećenu stresu i njegovim negativnim učincima na zdravlje, lako je doći do zaključka da je stres nepopravljivo loš – nešto što treba izbjegavati koliko god je to moguće.
Postoji drugačija perspektiva. Bavljenje životom “bez stresa” često uzrokuje još više stresa – problemi se povećavaju. A ne suočavajući se s najintenzivnijim izazovima nikada ih ne prevladavamo. Razmislite o vremenu kada ste doživjeli značajan osobni ili profesionalni razvoj, ili o vremenu kada ste bili na najvišoj razini, kao što je završetak utrke, izgradnja posla ili podizanje djeteta. Što vas je motiviralo i poticalo da rastete, učite i napredujete u ovim vremenima? Ta su vremena sigurno uvijek uključivala određeni stres ili borbu.
Stres ima mnogo prekrasnih svojstava. Podsjeća nas da nam je stalo; izravno nas povezuje s najizazovnijim i najvažnijim aspektima naših života. Ne sugeriramo da dugotrajni stres ne uzima danak, već samo da može donijeti i neočekivane dobrobiti, u obliku osobnog razvoja. Pojedinci koji u svojim životima usvoje način razmišljanja “stres me jača” pokazuju veću radnu učinkovitost i manje negativnih zdravstvenih simptoma od onih koji koriste pogled “stres je iscrpljujući”. HBR donosi pristup u tri koraka u odgovoru na pritisak koji vam može pomoći da iskoristite kreativnu snagu stresa, a da istovremeno smanjite njegove štetne učinke.
Prvi korak: Primijetite ga
Prvi korak u transformaciji vašeg odgovora na stres je “primijetiti” svoj stres. Umjesto da ga poričete ili razmišljate o njemu, jednostavno ga imenujte ili označite stres s kojim se suočavate. Na primjer, možete sebi jednostavno reći: “Pod stresom sam zbog loših ocjena mog sina u školi.” Ili “Pod stresom sam zbog naših brojki na kraju godine.” Ili “Pod stresom sam zbog nedavne zdravstvene dijagnoze mog supruga.”
Neuroznanstveno istraživanje pokazalo je kako samo priznanje stresa može pomaknuti reaktivnost u vašem mozgu iz automatskih i reaktivnih centara u one svjesnije i promišljenije. U jednoj studiji, sudionicima skeniranja mozga prikazane su negativne emocionalne slike. Kod označavanja emocija koje su slike izazvale, primijećeno je da se neuralna aktivnost premjestila iz regije amigdale (sjedišta emocija) u prefrontalni korteks, područje mozga u kojem svjesno i promišljeno razmišljamo.
Namjerno prepoznavanje stresa omogućuje vam da pauzirate svoju visceralnu reakciju, omogućujući vam da odaberete jači odgovor.
Još jedan razlog da priznate i “primijetite” svoj stres je taj što je njegovo izbjegavanje ionako kontraproduktivno. Pojedinci koji na stres gledaju kao na nešto iscrpljujuće imaju tendenciju premalo ili pretjerano reagirati na stres. Dok oni sa načinom razmišljanja “stres me jača” imaju umjereniju reakciju kortizola na stres i spremniji su tražiti i biti otvoreni za povratne informacije tijekom stresa, što im na duži rok može pomoći da uče i rastu.
Brižljivost i druge prakse usredotočivanja mogu vam pomoći da prepoznate i promijenite način na koji reagirate na prisilu. Svaka osoba reagira drugačije. Srce vam ubrzano lupa? Stišću vam se mišići? Ili ste u manjini koja osjeća iznenadnu želju da zaspi? Kakve su vaše psihičke reakcije? Suditi? Kriviti druge (ili sebe)? Što kažete na vaše reakcije u ponašanju: Odjavljujete li se svi zajedno iz razgovora? Žurite li do hladnjaka? Primjećivanje ovih reakcija oslobađa nas njihovog pritiska i pomaže nam preusmjeriti fokus na traženje produktivnijih odgovora.
Drugi korak: Posjedujte ga
Ključ za “posjedovanje” stresa jeste prepoznati da smo skloni više i intenzivnije naglašavati stvari koje su nam važne. Stres nam pokazuje da nam je stalo; da su ulozi važni. Posjedovanje ove spoznaje oslobađa pozitivnu motivaciju – jer duboko u sebi znamo da stvari koje su važne ne bi trebale uvijek doći lako. Metafora koja se može koristiti da opiše ovo stanje je “Samo je hladna, mračna noć na strani Everesta”. Ako se penješ na Everest, možeš zamisliti da bi na tvom putu gore moglo biti hladnih, mračnih noći. Ali što ste očekivali – da će penjanje na Everest biti šetnja po parku? Očekujete li doista da ćete odgoj djeteta, vođenje posla, življenje utjecajnog života biti lako? Posjedovanje vlastitog stresa neće nužno učiniti da te hladne, mračne noći nestanu, ali će vjerojatno biti malo podnošljivije kada otkrijete osjećaj motivacije i smisla.
Treći korak: Iskoristite ga
Suprotno onome što možda mislite, reakcija tijela na stres nije osmišljena da nas ubije. Zapravo, evolucijski cilj odgovora na stres bio je pomoći potaknuti tijelo i um na bolje funkcioniranje. Pomoći nam da rastemo i zadovoljimo zahtjeve s kojima se suočavamo. Kada se tijelo suoči sa stresom, ono pumpa hormone kao što su adrenalin i dopamin koji opskrbljuju mozak i tijelo krvlju i kisikom, odgovor koji tjera pojedinca u stanje povećane energije, povećane budnosti i suženog fokusa. Iako reakcija na stres ponekad može biti štetna, u mnogim slučajevima hormoni stresa zapravo potiču rast i u tijelo oslobađaju kemikalije koje obnavljaju stanice, sintetiziraju proteine i jačaju imunitet, čineći tijelo još jačim i zdravijim nego što je bilo prije. Istraživači taj učinak nazivaju fiziološkim napredovanjem, a svaki sportaš zna njegove prednosti.
Problem, dakle, nije u samoj reakciji na stres, već u tome kako kanaliziramo ili koristimo tu reakciju.
Jednostavno preoblikovanje vaše reakcije na stres kao nešto što je korisno može biti od pomoći. Studenti od kojih se traži da preoblikuju anksioznost prije testiranja kao korisnu postižu bolje rezultate na ispitima. Preoblikovanje tjeskobe u uzbuđenje može poboljšati izvedbu u zadacima kao što su pregovaranje i održavanje važnog govora.
Ponekad, međutim, nije tako jasno kako najbolje iskoristiti stres, osobito u dugotrajnijim ili kompliciranijim situacijama. Uzmite u obzir tekući sukob sa supružnikom ili šefom, složeno zdravstveno stanje ili čak nedavnu smrt voljene osobe. Ključ u tim slučajevima je jednostavno biti otvoren za prilike i učenje koje je svojstveno stresu. Doživljavanje ovih izazova kao sastavnog dijela našeg životnog ciklusa – nitko ne prolazi kroz život nedirnut tugom ili slomljenim srcem – može olakšati stjecanje mentalne snage, dubljih društvenih veza, povećane svijesti, novih perspektiva, većeg uvažavanja života, osjećaja smisla i prepoznavanja prioriteta.
***
Kao društvo, uglavnom ne uspijevamo definirati stres kao potencijalno rastući i često propuštamo prilike za učenje i rast iz stresnih trenutaka. To ne znači da sve stresore treba promatrati kao pozitivne stvari; ali treba prihvatiti svoju reakciju na stres kao snažan alat koji će vam pomoći da prevladate neizbježne izazove u životu koji se mogu – i hoće – pojaviti.
