Adam Smith bio je škotski ekonomist, filozof i pisac iz 18. stoljeća koji se smatra ocem moderne ekonomije. Smith se zalagao protiv merkantilizma i bio je glavni zagovornik laissez-faire ekonomske politike. U svojoj prvoj knjizi, The Theory of Moral Sentiments, Smith je predložio ideju o nevidljivoj ruci – tendenciji slobodnih tržišta da se reguliraju pomoću konkurencije, ponude i potražnje te vlastitog interesa.
Smith je također poznat po stvaranju koncepta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i po svojoj teoriji kompenziranja razlika u plaćama. Prema ovoj teoriji, opasni ili nepoželjni poslovi imaju tendenciju plaćati veće plaće kako bi privukli radnike na ta radna mjesta.
Smithov najistaknutiji doprinos polju ekonomije bila je njegova knjiga iz 1776., An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations (Bogatstvo naroda)
Rani život
Zabilježena povijest Smithova života počinje njegovim krštenjem 5. lipnja 1723. u Kirkcaldyju u Škotskoj. Njegov točan datum rođenja nije dokumentiran, ali ga je odgojila majka (Margaret Douglas) nakon očeve smrti. Pohađao je Sveučilište u Glasgowu s 13 godina i Balliol College na Sveučilištu Oxford, gdje je studirao europsku književnost. Vratio se kući i održao niz dobro prihvaćenih predavanja na Sveučilištu u Glasgowu, koje ga je postavilo najprije za predstojnika logike 1751., a zatim za predstojnika moralne filozofije 1752. godine.
Nakon povratka u Škotsku, Smith je održao niz javnih predavanja na Sveučilištu u Edinburghu. Uspjeh njegove serije predavanja pomogao mu je da stekne mjesto profesora na Sveučilištu u Glasgowu 1751. Na kraju je stekao mjesto predstojnika moralne filozofije. Tijekom godina koje je proveo podučavajući i radeći u Glasgowu, Smith je radio na tome da se neka od njegovih predavanja objave. Njegova knjiga The Theory of Moral Sentiments konačno je objavljena 1759.
Smith se preselio u Francusku 1763. kako bi prihvatio isplativiju poziciju osobnog učitelja posinka Charlesa Townshenda, ekonomista amatera i budućeg ministra financija.
Tijekom svog vremena u Francuskoj, Smith je smatrao filozofe Davida Humea i Voltairea, te Benjamina Franklina svojim suvremenicima, piše Investopedia.
Značajna postignuća i Bogatstvo naroda
Tijekom godina koje je proveo podučavajući i radeći u Glasgowu, Smith je radio na tome da se neka od njegovih predavanja objave. Njegova knjiga The Theory of Moral Sentiments konačno je objavljena 1759. Smith je objavio svoje najvažnije djelo, An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations (skraćeno na “The Wealth of Nations” ili Bogatstvo naraoda), 1776. nakon povratka iz Francuske i povukao se u svoje rodno mjesto Kirkcaldy u Škotskoj.
Smith je u svojoj knjizi popularizirao mnoge ideje koje čine temelj klasične ekonomije. Drugi su se ekonomisti nadogradili na Smithov rad kako bi učvrstili klasičnu ekonomsku teoriju, dominantnu školu ekonomske misli tijekom Velike depresije. Smithove ideje vidljive su u djelima Davida Ricarda i Karla Marxa u 19. stoljeću te Johna Maynarda KeynesaJohn Maynard Keynes je engleski ekonomist, novinar i financi... i Miltona Friedmana u dvadesetom stoljeću.
Smithovo djelo raspravlja o evoluciji ljudskog društva od faze lovaca bez vlasničkih prava ili stalnog prebivališta do nomadske poljoprivrede s izmjenjivim prebivalištima. Sljedeća faza je feudalno društvo u kojem se uspostavljaju zakoni i vlasnička prava kako bi se zaštitile privilegirane klase. Konačno, moderno društvo karakteriziraju laissez-faire ili slobodna tržišta, gdje se uspostavljaju nove institucije za provođenje tržišnih transakcija. Smithov rad bavi se idejom “ekonomskog čovjeka”, definiranog kao nekoga tko slijedi svoje sebične ciljeve i interese, što utječe na njihovo ponašanje u ekonomiji.
Filozofija slobodnih tržišta
Filozofija slobodnih tržišta naglašava minimiziranje uloge državne intervencije i oporezivanja na slobodnim tržištima. Iako je Smith zagovarao ograničenu vladu, vidio je vladu kao odgovornu za sektore obrazovanja i obrane u zemlji.
Od Smitha dolazi ideja o “nevidljivoj ruci” koja vodi snage ponude i potražnje u gospodarstvu. Prema ovoj teoriji, pazeći na sebe, svaka osoba nenamjerno pomaže u stvaranju najboljeg ishoda za sve.
Hipotetski mesar, pivar i pekar u ovoj ekonomiji nadaju se zaraditi prodajom proizvoda koje ljudi žele kupiti. Ako su učinkoviti u zadovoljavanju potreba svojih kupaca, uživat će u financijskim nagradama. Iako sudjeluju u poduzetništvu kako bi zaradili novac, oni također pružaju proizvode koje ljudi žele. Smith je tvrdio da ova vrsta sustava stvara bogatstvo za mesara, pivara i pekara i stvara bogatstvo za cijelu naciju.
Teorija nevidljive ruke
Prema Smithovim uvjerenjima i teoriji, bogata nacija je ona koja je naseljena građanima koji produktivno rade kako bi poboljšali sebe i zadovoljili svoje financijske potrebe. U ovakvoj vrsti gospodarstva, prema Smithu, čovjek bi uložio svoje bogatstvo u poduzeće koje će mu najvjerojatnije pomoći da ostvari najveći povrat za danu razinu rizika.
Teorija nevidljive ruke često se predstavlja kao prirodni fenomen koji vodi slobodna tržišta i kapitalizam u smjeru učinkovitosti, kroz ponudu i potražnju te natjecanje za oskudnim resursima, a ne kao nešto što rezultira dobrobiti pojedinaca.
Za Smitha je institucionalni okvir neophodan za usmjeravanje ljudi prema produktivnim poslovima koji su korisni društvu. Taj se okvir sastoi od institucija poput pravosudnog sustava osmišljenog za zaštitu i promicanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja. Međutim, ispod ovog okvira mora postojati natjecanje, a natjecanje je “želja koja dolazi s nama iz maternice, i nikad nas ne napušta, sve dok ne odemo u grob.”
Bogatstvo i proizvodnja dobara
Ideje koje promiče The Wealth of Nations izazvale su međunarodnu pozornost i bile su motivacijski čimbenik u evoluciji od bogatstva temeljenog na zemlji do bogatstva stvorenog proizvodnim metodama na pokretnoj traci koje je omogućila podjela rada. Smith je upotrijebio primjer rada potrebnog za izradu pribadače kako bi ilustrirao učinkovitost ove metode.
Kad bi jedna osoba trebala poduzeti 18 koraka potrebnih za dovršetak zadataka, mogla bi napraviti samo nekoliko pribadača tjedno. Međutim, ako bi 18 zadataka na pokretnoj traci obavilo 10 pojedinaca, proizvodnja bi skočila na tisuće pribadača tjedno. Smith je tvrdio da podjela rada i rezultirajuća specijalizacija stvaraju prosperitet.
Bruto domaći proizvod (BDP)
Ideje u The Wealth of Nations pružile su genezu koncepta bruto domaćeg proizvoda (BDP) i transformirale poslovanje uvoza i izvoza. Prije objavljivanja Bogatstva naroda, zemlje su proglašavale svoje bogatstvo na temelju vrijednosti svojih nalazišta zlata i srebra.
Međutim, Smith je bio vrlo kritičan prema merkantilizmu; tvrdio je da zemlje treba ocjenjivati na temelju njihove razine proizvodnje i trgovine. Taj je koncept bio osnova za stvaranje metrike BDP-a za mjerenje prosperiteta nacije.
Kada je objavljeno Bogatstvo naroda, mnoge su zemlje oklijevale trgovati s drugim zemljama. Smith je tvrdio da treba stvoriti slobodnu razmjenu jer su obje zemlje imali korist od razmjene.
Kao rezultat ove promjene u stavovima prema trgovini, došlo je do povećanja uvoza i izvoza. Smith se također zalagao za zakonodavstvo koje bi trgovanje učinilo što lakšim.
Naslijeđe
Smithove najistaknutije ideje – “nevidljiva ruka” i podjela rada – danas su temeljne ekonomske teorije. Njegove teorije o ekonomiji nastavljaju živjeti u 21. stoljeću u modernoj ekonomskoj teoriji.
Smith je bio zagovornik uvjerenja da je rad siromašnih ključna mjera uspješnosti gospodarstva, ali Smith je bio poznat po tome što ga je zabrinjavala sama nejednakost. Karl Marx, politički ekonomist i društveni filozof poput Smitha, bio je uvelike inspiriran Bogatstvom naroda i uvelike se oslanjao na Smithova djela. Međutim, dok je Smith napisao da je kapitalizam idealno stanje za ekonomski rast, Marx je vjerovao da je kapitalizam doveo do pohlepe i nejednakosti među građanima, te da će na kraju sam sebe dovesti do kolapsa.
Spisi Adama Smitha utječu na današnju ekonomiju jer je vjerovao da se bogatstvo stvara radom, a osobni interes potiče ljude da koriste svoje resurse kako bi zaradili novac. Smithove teorije da ekonomije napreduju uz konkurenciju, kapitalizam i slobodno tržište, žive su i zdrave u 21. stoljeću.
Počasti i nagrade
Godine 2007. Banka Engleske postavila je Smithov lik na novčanicu od 20 funti.
Bio je član Kraljevskog umjetničkog društva, a nekoliko je zgrada u Škotskoj nazvano po njemu. Nagrada u njegovo ime, Nagrada Adam Smith, najveća je čast koju dodjeljuje The Association of Private Enterprise Education. Sveučilište u Glasgowu ima katedru, knjižnicu, istraživački centar i zgradu na njegovo ime.
Zašto se Adam Smith naziva ocem ekonomije?
Adama Smitha nazivaju “ocem ekonomije” zbog njegovih teorija o kapitalizmu, slobodnim tržištima te ponudi i potražnji.
Koje je knjige napisao Adam Smith?
Adam Smith je napisao Bogatstvo naroda, Teoriju moralnih osjećaja, Lekcije o pravdi, policiji, prihodima i oružju te eseje o filozofskim temama.
Koja su bila 3 zakona ekonomije Adama Smitha?
Zakon vlastitog interesa, zakon konkurencije i zakon ponude i potražnje tri su zakona ekonomije koje je napisao Adam Smith.
Zaključak
Adam Smith je umro 17. srpnja 1790. u 68. godini života u Edinburghu u Škotskoj i pokopan je u Canongate Kirkyardu.
Ideje koje je popularizirao žive u klasičnoj školi ekonomije i institucijama poput Instituta Adam Smith, vodećeg britanskog neoliberalnog think tanka slobodnog tržišta.