Kada ste zadnji put požalili na nešto? Ako ste imalo poput većine ljudi, vjerojatno ne tako davno.
Ponekad se može činiti katarzično, ali može biti i prilično loše za nas. Kada se žalimo, u našem se tijelu oslobađa hormon stresa kortizol se oslobađa. Dakle, zapravo se postavljamo u napeti način borbe ili bijega.
Previše je lako upasti u ovaj negativni način razmišljanja. Onaj gdje gledamo oko sebe i tražimo greške u drugima i u samom svijetu.
Ali stoici se oslobađaju ove zamke. Prihvaćaju da njihove misli i uvjerenja stvaraju njihov svijet, a ne njihove okolnosti.
Budući da preuzimaju odgovornost na sebe, nikada nećete čuti stoika da se žali na sljedeće stvari…
1) Stvari koje ne mogu kontrolirati
Ako je problem popravljiv, ako je situacija takva da možete učiniti nešto po tom pitanju, onda nema razloga za brigu. Ako se problem ne može popraviti, onda nema nema nikakve koristi od brige.
Dalaj Lama
Apsolutno je u pravu. No, poput mnogih životnih bisera mudrosti, to se može puno lakše reći nego napraviti. Mnogi od nas će se nervirati i žaliti zbog stvari koje su potpuno izvan naše kontrole. To će nam oduzimati dragocjenu energiju.
Možemo se brinuti o onome što nas čeka iza svakog ugla života. Mogli bismo psovati jer smo upali u gusti promet. Jer i velike i male, postoji 1001 stvar u kojoj ne moramo nužno imati pravo glasa.
Tada stoici umjesto nerviranja prakticiraju prihvaćanje. Na taj se način oslobađaju dodatne frustracije koju imamo kada se žalimo na ono što se ne može promijeniti.
2) Male stvari koje nisu vrijedne znojenja
Vjerojatno 99,9% stvari na koje ste se žalili nisu velika stvar u velikoj shemi stvari. Naravno, mogu biti dosadne, ali neće biti nešto na što ćete se osvrtati i čega ćete se sjećati za nekoliko godina.
Kada se nađete izgubljeni u iritaciji koju ste sami stvorili, postavite sebi pitanje: Hoće li ovo biti važno za jedan tjedan/jedan mjesec/ili za godinu dana?
Odgovor je gotovo uvijek ne.
Stoički stav daje nam uravnoteženiji način gledanja na stvari. Ono što osjećamo i doživljavamo možemo staviti u kontekst umjesto da se zanosimo.
Kada se malo izmaknemo, možemo vidjeti cijelu sliku. To nas drži na kursu i pomaže nam da se oslobodimo trivijalnih životnih nervoza.
3) Da mora biti sve po njihovom
Suočimo se s istinom: Svima nam je draže da stvari budu po našem. Ali stoici shvaćaju da na to nemaju pravo. Štoviše, znaju da je to nerealno očekivati.
Ljudi koji se mnogo žale brzo mogu ispasti razmaženi. Svi moramo uzeti u obzir potrebe i želje drugih ljudi. To znači uzeti u obzir i preferencije drugih.
Nikada nećete naći stoika koji ima napad bijesa ili koji galami kad mora učiniti nešto drugačije od onoga što zapravo želi.
4) Da život nije fer
Istina je da život zaista nije fer. Nedvojbeno postoje velike razlike. Ono što se čini kao slučajna sreća, nekima će od nas biti lakše nego drugima. U međuvremenu, neki će se suočiti s borbama koje drugi ne mogu ni zamisliti.
Život vam naizgled može nanijeti lošu sreću. Ali stoici su izgradili otpornost da izdrže svoje teškoće.
Umjesto da postanu žrtve, znaju preuzeti kontrolu. Nikada ih nećete vidjeti kako se prepuštaju zabavi sažaljenja. Jer to vas samo drži zaglavljenima.
Jako je izazovno biti kapetan vlastitog broda ako uvijek osjećamo da smo prepušteni na milost i nemilost drugima ili samom životu.
5) Nepravdu od drugih
Stoicizam je težnja za ovladavanjem samim sobom, tako da je pokušaj kontroliranja drugih totalna greška. Svaki pokušaj sigurno će se obiti o glavu.
Stoga nećete vidjeti stoike kako trate vrijeme žaleći se kako su drugi ljudi negativno utjecali na njih. Svu svoju pažnju usmjeravaju na vlastite misli, osjećaje i ponašanje. Znaju da ih se zapravo ne tiče ono što drugi rade.
Njihov opći cilj je samoodgovornost, a postupci drugih ljudi ne utječu na to. Umjesto da kukaju, oni će poduzeti nešto kada je to potrebno, ili će odustati ako ništa ne mogu učiniti.
Na kraju krajeva, zamjeranje je loša navika koja izjeda samo nas, a ne drugu osobu.
6) Da drugi imaju više od njih
Stoički pogled je na mnogo načina skroman i suzdržan. Priznaje da materijalizam nije jednak sreći. U našim većinom kapitalističkim i potrošačkim društvima možemo svoje zadovoljstvo tražiti u malom luksuzu.
Loša strana je što uvijek želimo više. To je vječni svrab za koji se čini da ga se nikad nećemo riješiti. Također nas dovodi u iskušenje da pogledamo oko sebe i primijetimo što drugi imaju, a mi nemamo.
Stoicizam pomaže u obuzdavanju zavisti. Fokusira se na zahvalnost za ono što imate, a ne na osjećaj nedostatka onoga što nemate.
7) Stvari koje ih koče
Stoicizam nije spojiv s izmišljanjem izgovora. Stoici su kroz pokušaje i pogreške naučili suočiti se sa svojim strahom i doći na drugu stranu.
Prihvaćaju da je isprobavanje novih stvari zastrašujuće. Oni znaju da postizanje bilo čega zahtijeva riskiranje neuspjeha.
Stoici mogu biti realni sami sa sobom jer znaju da se mogu nositi s istinom. Oni razumiju da je pronalaženje razloga za žaljenje zašto nešto “ne mogu” jednostavno samo način skrivanja od života.
Umjesto toga, priznaju da ono što odluče napraviti (ili ne napraviti) 100% ovisi o njima.
8) Njihove obveze i odgovornosti
Kad pomislimo na stoika, vjerojatno pomislimo na nekoga tko se zna uspješno suočiti se sa stvarima i nastaviti sa životom.
Stoički stav znači da prepoznajemo da je sve što vidimo kao dobro i loše u svijetu na kraju stvoreno u našem umu. Dakle, vaš vlastiti stav igra najveću ulogu u tome što osjećate o bilo čemu.
To ne znači da stoici još uvijek ne moraju raditi stvari koje radije ne bi. Svi imamo dane kada ne želimo ići na posao ili obavljati svoje zadatle. Uvijek će biti trenutaka kada se naše obveze mogu osjećati kao teret.
Umjesto da se žale, stoici odlučuju prihvatiti. Na taj način sebi ne stvaraju još više nepotrebne patnje.
Završne misli: Stoicizam ne mora doći prirodno, možemo ga naučiti
Veći duševni mir može proizaći iz prihvaćanja stoičkog pristupa životu. Svi možemo prakticirati načela stoicizma kako bismo ojačali sebe iznutra.
1) Hrabrost
Kad pomaknemo svoju zonu udobnosti i usuđujemo se suočiti sa stvarima kojih se bojimo, raste nam samopouzdanje. Posljedično, postajemo prilagodljiviji i otporniji na život.
2) Mudrost
To se svodi na donošenje zdravih prosudbi. Možemo primijeniti zdrav razum na svoje živote. Znamo se odmaknuti i objektivno sagledati nešto, a ne ponijeti se svojim mislima ili emocijama.
3) Umjerenost
Samokontrola je bitna za stoicizam. Naša samospoznaja korisna je samo kada je možemo primijeniti kako bismo djelovali disciplinirano i suzdržano.
4) Pravda
U konačnici, biti stoik nema značenje samo vas. Radi se o tome da uzmete u obzir ono što je iskreno i pošteno. Pogađa u srž onoga što je ispravno i pogrešno. To znači voditi se osjećajem morala, čak i kad nije lako. Neće nam se uvijek nešto svidjeti, čak i kada znamo da je to prava stvar.
Izvor: HackSpirit; prijevod i prilagodba: Financa.ba
