Voda je direktna žrtva globalnog zatopljenja, ali i glavni faktor njegovih učinaka. Svijet koji se zagrijava prirodno dovodi do isparavanja više vode u atmosferi, uzrokujući suše, smanjenje vodnih resursa i salinizaciju tla. Ti se rizici brzo pretvaraju u društvenu i političku nestabilnost.
U martu ove godine UN je održao konferenciju o budućnosti vode u svijetu koji je sve više pogođen klimatskim slomom. Brojni su primjeri problema s nestašicom vode u kojem se svijet već sada nalazi, a neki stručnjaci idu s toliko crnim prognozama da tvrde da će se u budućnosti voditi ratovi za vodu kao što su se do sada vodili za naftu.
Klimatske promjene remete vremenske obrasce, dovodeći do ekstremnih vremenskih događaja, nepredvidive dostupnosti vode, pogoršavajući nestašicu vode i zagađujući zalihe vode. Takvi utjecaji mogu drastično utjecati na količinu i kvalitetu vode koja je djeci potrebna za preživljavanje.
Danas se promjena klime osjeća prvenstveno kroz promjenu vode. Milioni djece su u opasnosti. Ekstremne vremenske prilike i promjene u obrascima ciklusa vode otežavaju pristup sigurnoj pitkoj vodi, posebno za najugroženiju djecu. Oko 74 posto prirodnih katastrofa između 2001. i 2018. bilo je povezano s vodom, uključujući suše i poplave. Očekuje se da će se učestalost i intenzitet takvih događaja samo povećati s klimatskim promjenama.
Otprilike 450 miliona djece živi u područjima visoke ili izrazito visoke ranjivosti na vodu. To znači da nemaju dovoljno vode za zadovoljenje svakodnevnih potreba. Kada katastrofe pogode, one mogu uništiti ili kontaminirati cijele zalihe vode, povećavajući rizik od bolesti poput kolere i tifusa na koje su djeca posebno osjetljiva.
Rastuće temperature mogu dovesti do smrtonosnih patogena u izvorima slatke vode, čineći vodu opasnom za piće. Kontaminirana voda predstavlja ogromnu opasnost za živote djece. Bolesti povezane s vodom i sanitarnim uvjetima jedan su od vodećih uzroka smrti djece mlađe od pet godina. Svaki dan preko 1.000 djece mlađe od pet godina umre od bolesti povezanih s neadekvatnom vodom, sanitarnim i higijenskim uvjetima.
Klimatske promjene pogoršavaju nedostatak vode u područjima s izrazito ograničenim vodnim resursima, što dovodi do povećane konkurencije za vodu, čak i sukoba. Do 2040. godine gotovo jedno od četvero djece živjet će u područjima s izrazito visokim nedostatkom vode. Porast nivoa mora uzrokuje slatku vodu koja postaje slana, ugrožavajući vodne resurse na koje se oslanjaju milioni ljudi. Klimatske promjene se događaju sada. Moramo djelovati, a voda je dio rješenja, upozorava UNICEF.
Globalni problem koji postaje sve gori
Nestašica vode prijeti zdravlju i razvoju zajednica diljem svijeta. Klimatske promjene intenziviraju problem, tjerajući vlade da pronađu inovativnije načine auradnje za rješavanje problema s vodom, navodi se u analizi Vijeća za međunarodne odnose (Council on Foreign Relations, CFR).
CFR navodi kako milijarde ljudi diljem svijeta nemaju odgovarajući pristup jednom od bitnih elemenata života: čistoj vodi. Iako su vlade i humanitarne organizacije pomogle mnogima koji žive u regijama s nedostatkom vode da dobiju pristup posljednjih godina, predviđa se da će se problem pogoršati zbog globalnog zatopljenja i rasta stanovništva. U međuvremenu, nedostatak međunarodne koordinacije o sigurnosti vode usporio je potragu za rješenjima.
Veliki broj ljudi u svijetu prisiljen je stajati u redu za pitku vodu (Reuters)
Nestašica vode može se dramatično razlikovati od jednog mjesta do drugog, u nekim slučajevima uzrokujući širu štetu, uključujući javno zdravlje, ekonomski razvoj i globalnu trgovinu. Također može potaknuti masovne migracije i izazvati sukobe. Sada raste pritisak na zemlje da provedu održivije i inovativnije prakse i poboljšaju međunarodnu saradnju u upravljanju vodama.
Šta je vodeni potres?
Do vodenog potresa, odnosno nestašice vode, dolazi kada potražnja za sigurnom, upotrebljivom vodom u određenom području premašuje ponudu. Što se tiče potražnje, velika većina, otprilike 70 posto, svjetske slatke vode koristi se za poljoprivredu, dok je ostatak podijeljen između industrijske (19 posto) i kućanske upotrebe (11 posto), uključujući i vodu za piće.
Naučnici imaju različite načine definiranja i mjerenja stresa vode, uzimajući u obzir niz faktora uključujući sezonske promjene, kvalitetu vode i dostupnost. U međuvremenu, mjerenja vodnog stresa mogu biti neprecizna, posebno u slučaju podzemnih voda.
“Svake brojke treba uzeti s rezervom”, kaže Upmanu Lall, profesor sa Univerziteta Columbia i stručnjak za vodu. “Nijedna od ovih definicija obično ne uzima u obzir korištenje podzemne vode ili zalihe podzemne vode.”
Nestašica vode često se dijeli u dvije kategorije: fizička nestašica, kada postoji nestašica vode zbog lokalnih ekoloških uvjeta; i ekonomska oskudica, kada postoji neadekvatna vodna infrastruktura. To dvoje često dolazi zajedno i uzrokuje stres vode. Na primjer, područje pod stresom može imati i manjak padavina kao i nedostatak odgovarajućeg skladišta vode i sanitarnih objekata.
Stručnjaci kažu da čak i kada postoje značajni prirodni uzroci za nedostatak vode u regiji, ljudski faktori često imaju ključnu ulogu u problemu, posebno u pogledu pristupa čistoj vodi i sigurnim sanitarnim uvjetima. Rat u Ukrajini, naprimjer, oštetio je kritičnu infrastrukturu, ostavljajući šest miliona ljudi s ograničenim ili nikakvim pristupom sigurnoj vodi u 2022.
“Problem pitke vode gotovo uvijek nema nikakve veze s fizičkom nestašicom vode”, kaže Mark Giordano sa Univerziteta Georgetown, stručnjak za upravljanje vodom. „To je povezano s nedostatkom finansijskih i političkih sredstava za postavljanje infrastrukture kako bi se ljudi snabdijeli čistom vodom. Odvojeno je.”
Pitka voda postaje jedan od najvećih izazova s kojima se vlade svjetskih zemalaj moraju suočiti (EPA) (EPA)
U isto vrijeme, neka područja koja pate od fizičke nestašice vode imaju infrastrukturu koja je omogućila razvoj života, poput Omana i jugozapadnog dijela Sjedinjenih Američkih Država. Razne vlasti, od nacionalnog do lokalnog nivoa, upravljaju ili na drugi način utječu na vodoopskrbu.
Pandemija COVID-a 19 povećala je potrebu za sigurnim pristupom vodi. Pranje ruku jedan je od najefikasnijih alata za borbu protiv koronavirusa, ali zdravstveni stručnjaci primijetili su da tri od deset osoba, ili 2,3 milijarde ljudi u svijetu, nisu mogle prati ruke kod kuće na početku pandemije.
Rastuća nestašica vode u EU
Problem s nedostatkom pitke vode nemaju samo zemlje trećeg svijeta. EU, iako politički i ekonomski veoma moćna organizacija, također ima određenih problema. Olivia Lazard iz Carnegie Europe smatra kako je strategija EU-a za vodu previše plitka.
“Rehidracija Zemlje golem je i hitan izazov. Evropa već doživljava rezultate rastuće nestašice vode. Suše postaju geološke. U zemlji poput Francuske to više nije ograničeno samo na trgovačke prolaze kao rezultat presušivanja rijeka ili smanjenja poljoprivredne proizvodnje. To također uzrokuje povećanu političku polarizaciju i građansko nasilje“.
Kao odgovor na suše, dodaje Lazard, francuska vlada je odlučila izgraditi infrastrukturu sliva vode koja je posebno dizajnirana za pružanje dodatne podrške poljoprivrednim proizvođačima. Ali strukture sliva vode postale su fizička utjelovljenja podjela između onih koji favoriziraju strategije ublažavanja rizika suočenih s klimatskim promjenama, sa ciljem da nastave poljoprivredno poslovanje kao i obično; i oni koji favoriziraju promjenu sistema, podržavajući ekološki prihvatljiviju i lokaliziranu poljoprivredu.
„Više vode koja ulazi u atmosferu pojačava učinke ugljičnog dioksida i klimatskih poremećaja, kao što su suše, poplave, požari kao i cikloni. Jedan od najhitnijih zadataka čovječanstva je ponovno dovesti vodu u krajolike kako bi se zaustavilo, ako ne i preokrenulo, oštećivanje tekućih i dostupnih izvora vode“, smatra Lazard.
Svijet mora postati pametan u vezi s vodom. Svako ima svoju ulogu i ne možemo sebi priuštiti čekanje, naveo je UNICEF izražavajući zabrinutost u vezi problema s nestašicom pitke vode u svijetu.
Izvor: Aljazeera
