Bidenova administracija najavila je nova ograničenja izvoza naprednih čipova u Kinu. To uključuje i dva Nvidijina čipa napravljena upravo za Kinu.
Zalihe čipova u SAD-u pale su jer su ograničenja pogodila i Advanced Micro Devices i Intel. Ograničenja imaju za cilj zatvoriti rupe u zakonu koje su postale očite nakon što je SAD prošlog listopada najavila ograničenja izvoza čipova.
Osmišljeni su kako bi spriječili kinesku vojsku da uvozi napredne poluvodiče ili opremu.
Nvidia je rekla da će nova izvozna ograničenja blokirati prodaju dvaju vrhunskih čipova za umjetnu inteligenciju koje je kreirala za kinesko tržište. Radi se o čipovima A800 i H800. Rečeno je da će jedan od njihovih čipova za igrice također biti blokiran, prenosi BBC.
Iako ograničenja također utječu na druge proizvođače čipova, analitičari vjeruju da će Nvidia biti najviše pogođena. Jer Kina čini do 25% svojih prihoda od prodaje čipova u podatkovnim centrima. Nvidijine dionice, koje se smatraju najboljima, pale su za čak 4,7% nakon objave.
Udruga industrije poluvodiča, koja predstavlja 99% američke industrije poluvodiča po prihodima, rekla je da su nove mjere “preširoke”. Te da riskiraju štetu američkom ekosustavu poluvodiča bez unaprjeđenja nacionalne sigurnosti. Jer potiču kupce u inozemstvu da traže drugdje.
Glasnogovornik kineskog veleposlanstva također je rekao da se “odlučno protivi” novim ograničenjima, koja također ciljaju Iran i Rusiju i stupaju na snagu za 30 dana.
Prije dva mjeseca Kina je uzvratila ograničavanjem izvoza dvaju materijala, galija i germanija. Koji su ključni za industriju poluvodiča.
Kina daleko najveći igrač u globalnom lancu opskrbe galijem i germanijem
Proizvodi 80% svjetskog galija i 60% germanija, prema industrijskom tijelu Critical Raw Materials Alliance.
Materijali su “manji metali”, što znači da se obično ne nalaze sami u prirodi i često su nusprodukt drugih procesa.
Osim SAD-a, i Japan i Nizozemska – koja je dom ključnog proizvođača opreme za čipove ASML – također su nametnuli ograničenja izvoza čipova Kini.
Konstantno natezanje između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava izazvalo je zabrinutost zbog porasta takozvanog “resursnog nacionalizma”. Kada vlade gomilaju kritične materijale kako bi izvršile utjecaj na druge zemlje.
