Cirkularna ekonomija je relativno novi ekonomski model koji se temelji na kruženju resursa, proizvoda i energije u zatvorenim petljama, s ciljem smanjenja otpada, onečišćenja i emisija stakleničkih plinova. Predstavlja alternativu tradicionalnom linearnom modelu koji se oslanja na ekstrakciju, proizvodnju, potrošnju i odlaganje resursa koji su ograničeni i štetni za okoliš, piše financa.ba.
Zašto je cirkularna ekonomija važna?
Cirkularna ekonomija je važna jer nudi rješenje za neke od najvećih globalnih izazova, kao što su klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti, nestašica resursa i socijalne nejednakosti. Cirkularna ekonomija ima potencijal da:
- doprinese održivom razvoju i ostvarenju ciljeva Ujedinjenih naroda za 2030. godinu
- poveća konkurentnost i inovativnost gospodarstva i stvori nova radna mjesta i vještine
- poboljša kvalitetu života i zdravlja građana i zajednica
- smanji ovisnost o uvozu resursa i poveća energetsku sigurnost
- očuva prirodni kapital i regenerira prirodne sustave
Kako funkcionira cirkularna ekonomija?
Cirkularna ekonomija funkcionira tako da primjenjuje tri osnovna načela:
- minimizirati stvaranje otpada i onečišćenja dizajniranjem proizvoda i usluga koji su dugotrajni, popravljivi, obnovljivi, reciklirani ili biorazgradivi
- održavati proizvode i materijale u uporabi što duže moguće kroz ponovnu uporabu, popravak, obnovu, prenamjenu ili dijeljenje
- regenerirati prirodne sustave vraćanjem organskih materijala u biološki ciklus i korištenjem obnovljivih izvora energije
Cirkularna ekonomija se primjenjuje na sve sektore gospodarstva i društva, od poljoprivrede, prehrane, tekstila, građevinarstva, industrije, prometa do turizma, obrazovanja, zdravstva i javne uprave. Uključuje sve dionike: proizvođače, potrošače, poduzetnike, istraživače, obrazovne institucije, nevladine organizacije, medije i javne vlasti.
Koji su primjeri cirkularne ekonomije?
Cirkularna ekonomija se već provodi u praksi na različitim razinama i područjima. Neki od primjera su:
- kompostiranje organskog otpada iz kućanstava ili restorana i njegovo korištenje kao gnojiva za uzgoj hrane
- iznajmljivanje ili posuđivanje odjeće, knjiga, alata ili drugih predmeta umjesto kupovanja novih
- korištenje električnih vozila na baterije koje se mogu puniti iz obnovljivih izvora energije
- proizvodnja namještaja od recikliranog drveta ili plastike
- korištenje digitalnih platformi za razmjenu informacija, znanja ili usluga
Kako se možete uključiti u cirkularnu ekonomiju?
Cirkularna ekonomija nudi mnoge mogućnosti i prednosti za sve koji se žele uključiti u nju. Možete:
- informirati se o cirkularnoj ekonomiji i njenim benefitima za vas i vašu okolinu
- promijeniti svoje navike potrošnje i odabrati proizvode i usluge koji su cirkularni, ekološki i društveno odgovorni
- sudjelovati u lokalnim inicijativama i projektima koji promiču cirkularnu ekonomiju
- podržati ili pokrenuti vlastiti cirkularni posao ili poduhvat koji rješava neki problem ili zadovoljava neku potrebu na održiv način
- zagovarati i tražiti od svojih predstavnika i donositelja odluka da podrže i usvoje politike i mjere koje potiču cirkularnu ekonomiju
Cirkularna ekonomija u Bosni i Hercegovini
Potpisivanjem Sofijske deklaracije, BiH se obavezala na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, te prihvatila stavke razvoja i saradnje koje uključuju cirkularnu ekonomiju kao način integracije BiH u industrijske lance EU. Cirkularna ekonomija je potpuna transformacija ustaljenih linearnih modela poslovanja, te zahtjeva promjene duž čitavih lanaca proizvodnje, snabdijevanja i potrošnje kako bi bila efektivno sprovedena.
Iako je cirkularna tranzicija kompleksan proces, isti je vrijedan provedbe zbog niza benefita koje sa sobom nosi u pogledu ekonomske i ekološke održivosti poslovanja, redukciji otpada i GHG emisija, zdravstvenih koristi, ekonomskog rasta i stvaranja novih zelenih radnih mjesta.
Panel u organizaciji Gospodarske komore
Osnovni preduvjet za tranziciju ka cirkularnoj ekonomiji u BIH je unaprijeđenje upravljanja otpadom, s obzirom da trenutno vrijedni resursi završavaju na deponijama, a njihovo vrijednovanje i iskorištavanje donosi korist i komunalnim preduzećima, potrošačima i ekonomiji.
Na nedavno održanom panelu u organizaciji Gospodarske komore FBiH na temu „Otpad i cirkularna ekonomija“, doneseni su zaključci čija bi implementacija trebala ubrzati put Bosne i Hercegovine prema cirkularnoj ekonomiji.
