Rejting koji definira ekološko, društveno i korporativno upravljanje (ESG) kritiziran je kao nepouzdan, nejasan i slabo povezane s cijenom dionica na burzi. S navedenim pitanjem se pozabavilo vikend izdanje Financial Times-a, a Financa.ba prenosi članak.
Ovo nije problem samo za investitore koji žele investirati u kompanije koje prate standarde. Citirat ćemo norveški državni fond Norges kaže, nesavršeni pokazatelji ESG-a otvaraju “sivu zonu” za špekulacije.
Nekoliko ESG standarda
Veliki ulagači ne prate ESG rejtiunge koje su nametnuli MSCI, S&P Global i Morningstar’s Sustainalytics. Većina ih “čupa” iz hrpe podataka i integrira informacije u svoje vlastite okvire vrednovanja.
Ali gledanost još uvijek donosi mnogo novca. Fondovi s imovinom od 121 milijardu dolara potpisali su UN-ova načela za odgovorno ulaganje, obvezujući se da će uzeti u obzir pitanja ESG-a pri odlučivanju u što će ulagati.
Mnogi koriste procjene trećih strana. Manji ulagači, s manje kapaciteta za neovisnu analizu, skloni su oslanjati se na ESG rejtinge ili ulagati u proizvode i investicije temeljene na njima.
To je problem. Davatelji ESG rejtinga prikupljaju podatke različite kvalitete iz raznih izvora. To se unosi u modele koji izračunavaju kompozitni rezultat. Pružatelji usluga kao što je MSCI objavljuju svoje metodologije koje nastoje dati veću težinu informacijama koje su materijalne za kompaniju. Za naftu i plin istraživači, na primjer, emisije ugljika čine 19 posto.
![ESG slika (financa.ba)](https://financa.ba/wp-content/uploads/2023/01/ESG-slika-financa.ba_-1024x584.jpg)
Ali spajanje različitih metrika znači da se konačni rezultat može činiti proizvoljnim. To potvrđuje činjenica da pružatelji usluga rejtinga različito ocjenjuju kompanije. Dokument Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta navodi studije koje procjenjuju razinu korelacije od 60 posto. Kreditni rejting je, nasuprot tome, povezan do 99 posto. Ovo znači da će kompanija dobiti uglavnom isti rejting neovisno o tome konzultira li se Moody’s, S&P ili Fitch.
Utvrđivanje ESG rizika stoga je sličnije ispitivanju listova čaja. Doista, nije jasno nadmašuju li kompanije koje imaju visok ili sve bolji ESG rezultat.
Neke jurisdikcije redefiniraju ESG rejtinge. U EU fondovi mogu biti označeni kao “zeleni” samo ako ulažu u kompanije koje slijede vlastita pravila bloka za čisto ulaganje i poslovanje. Regulatori diljem svijeta, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, rade na poboljšanju metodologija i transparentnosti.
Ipak, sam koncept “metodologije” široke industrije daje nesavršene rezultate. Budućnost će sigurno počivati na rejting agencijama koje će pružati pouzdane neobrađene podatke koje investitori zatim mogu integrirati u svoj pogled na izglede kompanije.
Izvor: Financial Times ; Prijevod i prilagodba: Financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak
.