Prvo: prigovaranje nije dobro za vas (kao ni njegov rođak opravdan racionalizacijom, “odušak”). Studija objavljena u European Journal of Work and Organizational Psychology pokazala je da što su sudionici više sebi davali oduška, osjećali su da im je lošije prošao dan i da su njihovi negativni osjećaji dulje trajali. Ipak, izgleda da je biti mrzovoljan – ili čak, povremeno, ljutit – dobro za vas.
Studija objavljena u Personality and Social Psychology Bulletin pokazala je da ljutnja poboljšava analitičku obradu i rezultira boljim donošenjem odluka. Studija objavljena u Journal of Applied Psychology pokazala je da su oni mrzovoljni, oni koji prijete (“Dobro, onda ću jednostavno otići”) pregovarači učinkovitiji pregovarači.
Studija iz 2013. pokazala je da su cinični ljudi — u ovom slučaju, ljudi koji u početku nisu bili osobito optimistični glede toga koliko će njihov brak trajati (što postavlja sasvim drugo pitanje) — bili sposobniji nositi se s problemima i izazovima. Pa stoga je vjerojatnije da će više uživati u stabilnim brakovima od svojih optimističnih kolega.
A tu je i ovo: rad Instituta za proučavanje rada utvrdio je da, dok optimistični zaposlenici imaju tendenciju zarađivati više, samozaposleni pesimisti zarađuju više (i manje je vjerojatno da će propasti) od samozaposlenih optimista, barem djelomično zbog toga što je optimizam često je neprijatelj analize.
Zvuči čudno, pogotovo jer je sam Stevea Jobsa vjerovao da “… ljudi koji su dovoljno ludi da misle da mogu promijeniti svijet su oni koji to i čine.”
Amigdala uključuje kemijske signale
Ali neuroznanost to podupire. Kada se osjećate mrzovoljno, frustrirano ili ljutito, uključuje se vaša amigdala. Izaziva kemijske signale koji ubrzavaju otkucaje srca i preplavljuju vaše tijelo adrenalinom.
Malo se (ili jako) zapalite: vaša motivacija se povećava, vaša odlučnost se povećava, i — ovo je ključni dio — mnogo je vjerojatnije da ćete odbaciti konvencije i razmišljati izvan okvira. Studija Journal of Experimental Social Psychology otkrila je da je razdraženost (ne puna ljutnja, već samo malo ljutnje) rezultirala smišljanjem ukupno više ideja. S većim brojem kreativnih ideja i pokazivanjem veće fluidne inteligencije.
To je zato što je vaša amigdala učinkovita, ali nije osobito pronicljiva. Vaša amigdala tumači osjećaje mrzovolje, iritacije ili ljutnje kao znak problema. I koristi kemijske resurse kako bi vam pomogla da se nosite sa situacijom. Ili je možda vaša amigdala pronicljiva; jedan od najboljih načina da poboljšate svoj život je smisliti načine da popravite stvari koje vas muče kako se više ne bi ponavljale. I onda se više nikada ne morate osjećati tako.
Zbrojite sve i možda vam je bolje da budete ono što Peter Thiel naziva “definitivni pesimist”. Što je netko tko predviđa sumornu budućnost i priprema se za nju. Umjesto da iritaciju, ljutnju ili pesimizam doživljavate kao osjećaje koje treba potisnuti u stranu, gledajte na njih kao na znak na koji trebate obratiti pozornost. Kao što to čini vaša amigdala. Gledajte na izvor tih osjećaja kao na izazove koje treba prevladati. Kao naprobleme koje treba riješiti ili potencijalne ishode koje treba planirati.
Probajte. Navedite nekoliko stvari koje vas frustriraju. Vaš posao. Vaše investicije. Navedite nekoliko velikih stvari oko kojih ste pesimistični. Jednostavan čin nabrajanja stvari koje vas čine mrzovoljnim potaknut će vašu amigdalu da uskladi fizičke i kognitivne resurse. Tako će vam pomoći da smislite načine za poboljšanje tih situacija.
To bi vas moglo učiniti malo manje mrzovoljnim… što bi u tom slučaju bilo u redu. Jer uvijek će biti više stvari zbog kojih možete biti mrzovoljni. Važno je koliko se dobro nosite s njima.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
