Udio eura u deviznim pričuvama smanjen je u 2023. u korist dolara i jena, ali i “nestandardnih valuta” poput kineskog reminbija. Podatke je prezentirala Europska centralna banka (ECB), upozorivši da bi njegovu budućnost mogle “relevantno” odrediti zapadne sankcije Rusiji. Udio eura u deviznim pričuvama smanjio se lani za puni postotni bod, na 20 posto.
Udio dolara bio je gotovo nepromijenjen i iznosio je 58,4 posto. I japanski jen i kineski reminbi zadržali su se, više-manje, na razini iz 2022., s udjelima od 5,7 odnosno 2,3 posto, navodi Poslovni.
Kada se isključe euro i dolar, udio ostalih valuta u deviznim rezervama blago je uvećan. Nadmašio je 20 posto, signalizirajući sve važniju ulogu “nestandardnih” valuta u globalnim portfeljima, zaključuju u banci. Objašnjavaju da kategorija, uz kineski renminbi, uključuje i australski, kanadski i singapurski dolar te južnokorejski won i švedsku i norvešku krunu.
Centralne banke neto su lani prodale imovinu u eurima u protuvrijednosti 100 milijardi eura. Tako su pričuve švicarske centralne banke lani smanjene za 35 milijardi eura. U prvom redu zbog intervencije na tržištu radi potpore domaćoj valuti.
ECB je u više navrata izrazila zabrinutost zbog planova skupine G7 o zapljeni zamrznute ruske imovine. Plan je da se usmjere kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... u obnovu Ukrajine. Upozoravaju da bi takav potez mogao odvratiti ulagače od imovine izražene u zajedničkoj europskoj valuti.
