Izv. prof. dr. sc. Tomislav Volarić trenutno obnaša funkciju pomoćnika rektora SUM-a za informacijske tehnologije i inovacije. Sveučilište bi svakako trebalo biti jedan od pokretača trendova na tržištu. Digitalizacija je na Sveučilištu u Mostaru posljednjih godina jedna od osnovnih tema.
Tomislave, stoga bih Vas zamolila da nam kažete koliko se Sveučilište digitaliziralo u periodu, recimo posljednjih pet godina?
Posljednjih 5 godina radilo smo intenzivno na digitalizaciji Sveučilišta, ali ne samo sveučilišta nego i društva. SUM prepoznaje važnost digitalizacije i njezinu ulogu u razvoju visokoga obrazovanja, istraživanja i suradnje s poslovnim svijetom. Kako bi Sveučilište u Mostaru bilo vodeće u digitalnome dobu, izradili smo strategiju digitalizacije. Pokrenuli smo proces digitalne transformacije obrazovanja sredinom 2018. Akademska zajednica postavila se kao ključan čimbenik razvoja IT-ja u Bosni i Hercegovini. Sveučilište se djelovanjem kroz SUMIT promijenilo, razvilo nove vještine u programskome inženjerstvu te na taj način znatno ojačalo svoje digitalne kapacitete. Ne samo da smo napravili iskorake unutar sveučilišta i akademske zajednice, nego je SUMIT konkurentan i na tržištu u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, što nam je u početcima bilo nezamislivo, a za samo 5 godina postigli smo takve rezultate.
U komunikaciji s inozemnim studentima, koliko je Sveučilište u Mostaru digitalizirano u usporedbi sa sveučilištima iz država iz kojih oni dolaze?
Sveučilište u Mostaru mora pratiti potrebe tržišta rada posebice u kontekstu transformacija koje uzrokuje tehnološki razvoj i sveopća primjena digitalnih tehnologija, osobito u informacijskim tehnologijama u visokotehnološkome sektoru. Strani studenti koji posjete naše sveučilište ne mogu imati uvid u cijeli proces digitalizacije pa je teško i napraviti usporedbu, ali ono što mogu vidjeti i primijetiti je uključenost studenata u stvarne projekte i poslove razvoja programskih rješenja za potrebe tržišta, a takva praksa, odnosno uključenost studenta, nije čest slučaj u javnim institucijama.
Broj inozemnih studenata se na SUM-u iz godine u godinu povećava. Ovo je poprilično priznanje za Sveučilište, jer sami studenti smatraju da će stečenim znanjem na SUM-u biti konkurentni kada se vrate u svoju domovinu. Što ih najviše privlači u Mostaru i Hercegovini?
Studenti prepoznaju vrijednosti Sveučilišta u Mostaru. Samo jedno od njih jest i diploma koja je priznata u Europskoj uniji, potom iskorak sveučilišta u digitalnim tehnologija gdje SUM prati svjetske trendove od e-upisa do e-indeksa pa sve do prakse u našim nastavnim bazama kojih je više od 140. Također bitno je naglasiti da je Sveučilište napravilo iskorak i u online studiraju gdje studenti imaju mogućnost upisa diplomskog studij primjene umjetne inteligencije koja će se izvoditi u online okruženju kao i online diplomski studij odnosa s javnošću i novinarstva. To su samo neki od iskoraka koje studenti prepoznaju i zbog čega biraju upravo Sveučilište u Mostaru.
Kada gledate javnu upravu, u kojim segmentima je, iz vašeg iskustva, digitalizacija uzela najviše maha, a u kojima možda kaskamo za susjednim zemljama?
Kako bismo vidjeli postojeće stanje potrebno je prvo definirati, opisati i izmjeriti „BiH IT-industriju“, a to bez digitalne strategije BiH će biti jako teško. Ono što sigurno svi možemo zaključiti da su administrativne barijere veliki problem koji usporava digitalizaciju. Ako pogledamo zemlje u okruženju možemo reći da ne pratimo trend pojma e-građanina i tu ima puno prostora za napredak. Sveučilište u Mostaru vidi svoj doprinos u tom području jer reference koje imamo dokazuju da imamo što ponuditi našoj državi. Dobra strana je što se lagano budi svijest da ne možemo bez digitalizacije pa evo pohvale i za vašu konferenciju koja će sigurno potaknuti gospodarstvo da dođe do odrađenih „digitalnih projekata“.
Često strani investitori napominju da nam je birokracija spora i komplicirana, te zbog toga izbjegavaju investicije u Bosnu i Hercegovinu. Kakva su Vaša iskustva? Koji su problemi koje bi mogli lako riješiti, a za koje će svakako trebati vremena?
Kako sam rekao u prethodnom odgovoru sigurno je da administrativne barijere usporavaju procese, ali ako malo bolje znamo ustroj BiH i da ponekad nije i nama samima koji živimo ovdje lako shvatiti što je pod državnim djelovanjem, što pod federalnim, a što pod županijskim zasigurno i strani investitori imaju isti i veći problem razumijevanja prilika u BiH, ali sve su to poteškoće koje se mogu otkloniti uz pravu viziju i dobar ljudski kapital.
Moram priznati da digitalizacija nije uvijek jednostavna, obzirom da ni korisnici ne vole promjene. Često se događa da, bez obzira što se korisnicama žele pojednostaviti stvari, oni odbijaju promjene. Jeste li imali sličnih iskustava?
Najveći problem će biti i već jest generacijski izazov digitalizacije i mora doći do otpora. Ali otpor se najviše „razbije“ edukacijom i tu će Sveučilište u Mostaru dati poseban doprinos društvu i napretku Bosne i Hercegovine, ne samo kroz konkretne primjere i projekte nego i edukacije. Jedno od takvih nastojanja jest i MoStart konferencija koja se održava na Sveučilištu svake godine u travnju, a ove godine je okupila je više od 850 registriranih sudionika. 190 predavača iz BiH i okruženja obradilo je više od 80 tema s područja obrazovanja, znanosti i IT-ja u kontekstu digitalizacije i umjetne inteligencije, a u konferenciju je bilo uključeno i više od 30 javnih institucija te 135 škola koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskome jeziku. To je samo jedan od načina edukacije društva, ali i naših korisnika.
Jedan ste od panelista na konferencije MoBizz koja će se održati u Mostaru 9.9. u Ljetnikovcu Radobolja na temu “Kako potaknuti gospodarski razvoj Bosne i Hercegovine”. Ukratko, zanima nas kako kroz digitalizaciju možemo potaknuti gospodarski razvoj u periodu od narednih nekoliko godina?
Digitalna transformacija rapidno mijenja sva područja života i rada uvodeći nova kompetencijska područja za radnu snagu, kao što su umjetna inteligencija, blockchainTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ..., IT u oblaku, novi poslovni modeli, internet stvari, robotska automatizacija, inovacije i kritičko razmišljanje, virtualna i prilagođena stvarnost, podatkovna znanost, cyber sigurnost sve su ovo područja na kojima moramo raditi kako bi zajedno s gospodarstvom gradili digitalno zrelo društvo.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
