Sukob između Izraela i Irana, zemlje koja proizvodi gotovo 4 posto svjetske nafte odrazit će se i na cijene goriva. Barel nafte prošli je tjedan koštao 78 dolara što je poskupljenje od 9 posto.
Ukoliko situacija na Bliskom istoku eskalira, procjenjuju analitičari, cijena bi skočila iznad 100 dolara po barelu. Sve oči ponovno su uprte u Bliski istok. Točnije – na iranska naftna postrojenja koja bi mogla biti meta izraelskih napada.
No već i prva promišljanja o ovom scenariju dovela su do većeg poskupljenja barela nafte na tržištu.
Postavlja se pitanje što će biti sljedeća meta. Velika je vjerojatnost da će to biti energetska postrojenja i ključna infrastruktura. Rast cijena goriva ovisit će o razmjerima tih napada. Zbog njih bi moglo biti manje nafte na tržištu, govori Sara Vakshour, predsjednica konzultantske kuće SVB Energy international.
Iran proizvodi između 3 i pol i 4 milijuna barela nafte. Iako je riječ o većoj količini, domaći stručnjaci ističu da će tržište, barem ono zapadno, normalno funkcionirati i bez iranske nafte.
Ta nafta je pod američkim sankcijama i ona zapravo ne ide i ne utiče na naš dio svijeta, zapadnu civilizaciju, to većinom prodaju Kini i Indiji tako da bi zemlje OPECA predvođene Saudijskom Arabijom, dakle OPECA + vrlo lako amortizirale taj eventualni nedostatak iranske nafte na tržištu.
Procjenjuje se da će cijena barela nafte premašiti 100 dolara, neki analitičari smatraju i 150. Sukobi su i prije dovodili do poremećaja na tržištu koji ipak nisu bili duljeg vijeka, prenosi HRT.