Potrošnja energije podatkovnih centara u Europi mogla bi se gotovo utrostručiti do 2030. godine. Ovo će zahtijevati značajno povećanje opskrbe električnom energijom, uglavnom iz izvora s niskim udjelom ugljika. Također će biti potrebne nadogradnje infrastrukture mreže, prema izvješću McKinseyja.
U posljednjim godinama, ulaganja u podatkovne centre porasla su zbog rasta digitalizacije i umjetne inteligencije (AI). Ova situacija postavlja važna pitanja o tome kako zemlje mogu zadovoljiti očekivanu potražnju za električnom energijom. Ova potražnja proizaći će iz sve većeg broja ogromnih podatkovnih centara.
Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), najveći dio rasta podatkovnih centara očekuje se u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, druge ekonomije, poput Kine i Europe, također će doživjeti povećanje instalacija podatkovnih centara u budućim godinama, zaključuje Poslovni Puls.
U Europi, koja uključuje Europsku uniju, Norvešku, Švicarsku i Veliku Britaniju, ukupna potrošnja podatkovnih centara očekuje se na otprilike 35 gigavata (GW) do 2030. godine. To je značajno povećanje u usporedbi s današnjih 10 GW, kako navodi McKinsey.
Na temelju trenutne stope usvajanja, potrošnja energije podatkovnih centara u Europi mogla bi premašiti 150 teravatsati (TWh) do kraja desetljeća. Danas se ta potrošnja procjenjuje na oko 62 TWh.
Predviđa se da će podatkovni centri do 2030. godine činiti oko 5% ukupne europske potrošnje električne energije. Danas taj udio iznosi oko 2%, što predstavlja značajan porast.
Kako bi se zadovoljila potražnja za električnim energijom, potrebno je uložiti između 250 i 300 milijardi dolara u infrastrukturu podatkovnih centara. Ova brojka ne uključuje kapacitet za proizvodnju električne energije.
Izvješće McKinseyja naglašava kako će zadovoljavanje porasta potražnje za električnom energijom zahtijevati značajno povećanje opskrbe električnom energijom. Ova promjena je značajna za Europu, gdje je ukupna potražnja za energijom ostala relativno stagnirajuća od 2007. godine.
