Njemačka automobilska industrija prolazi kroz jednu od svojih najvećih transformacija. Prelazak na električna vozila (EV) predstavlja ključnu ambiciju, ali sektor se suočava s velikim izazovima. Prema podacima Saveznog ureda za motorna vozila (KBA), registracija novih električnih automobila u 2024. godini znatno je opala. U prvih devet mjeseci registrirano je samo 276.390 novih EV-ova, što je pad od gotovo 30 posto u odnosu na 387.000 u istom razdoblju prethodne godine. Samo u kolovozu broj registracija smanjio se za gotovo 70 posto.
Ovaj pad dogodio se nakon što je Njemačka vlada ukinula poticaje za kupnju EV-ova za poslovne korisnike početkom 2024. godine. Kasnije su ukinuti i za privatne kupce, što je dodatno usporilo prodaju. Sada vlada razmatra mogućnost ponovnog uvođenja poticaja kroz porezne olakšice i bonuse. Međutim, pitanje je koliko brzo i u kojoj mjeri će ove promjene utjecati na tržište i stimulirati kupce na kupnju električnih vozila.
Visoki troškovi kao prepreka za kupce
Jedan od ključnih razloga za suzdržanost prema električnim vozilima su visoki troškovi. Električni automobili trenutno su skuplji od vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Prema podacima Centra za automobilska istraživanja (CAR), prosječna cijena EV-a iznosi 39.800 eura, što je oko 6.600 eura više od usporedivog automobila na benzin. Prema anketi GfK-a, 43 posto kupaca odustaje od kupnje električnog automobila upravo zbog visokih troškova.
Ova financijska razlika otežava prijelaz na zelenu mobilnost, koji je ključan cilj Njemačke i EU-a. Kupci suočeni s inflacijom i ekonomskom nesigurnošću oklijevaju s takvim velikim ulaganjima. Mnogi nisu sigurni koliko će brzo električna tehnologija napredovati i kakva je budućnost električnih vozila. Pored visoke cijene, mnogi kupci izražavaju zabrinutost zbog ograničene infrastrukture za punjenje i ograničenog dosega električnih vozila.
Istraživanje DAT-a pokazalo je da polovica ispitanih vozača vidi kratki doseg kao značajnu prepreku. Osim toga, mnogi su zabrinuti zbog dugog vremena punjenja baterija, a nedovoljna infrastruktura za punjenje samo dodatno povećava ovu zabrinutost. Iako Njemačka ulaže u širenje mreže punionica, proces je spor i neravnomjeran. Dostupnost punionica u ruralnim područjima i dalje je vrlo ograničena, što čini kupnju EV-a manje privlačnom.
Nedostatna infrastruktura i ograničenja baterija
ADAC, njemački automobilski klub, također potvrđuje da je infrastruktura punionica jedno od ključnih pitanja zbog kojih vozači odgađaju kupnju električnih vozila. Problemi s percepcijom baterija također utječu na tržište. Mnogi korisnici smatraju da tehnologija nije dovoljno razvijena i da baterije neće trajati dovoljno dugo. Pad vrijednosti rabljenih EV-ova u Njemačkoj dodatno komplicira situaciju.
Prema podacima platforme iSeeCars, prosječna vrijednost rabljenih električnih automobila pala je za 25 posto između kolovoza 2023. i kolovoza 2024. godine. Nasuprot tome, vrijednosti rabljenih vozila na benzin pale su samo za 4,4 posto. Stručnjaci objašnjavaju da je ključni faktor za vrijednost rabljenih EV-ova stanje baterije, jer baterije mogu gubiti kapacitet s vremenom i kilometražom, prenosi tportal.
Međutim, ADAC navodi da moderne litij-ionske baterije u električnim vozilima imaju životni vijek od barem 200.000 kilometara, što je usporedivo s vozilima na benzin. Testovi su pokazali da baterije novijih vozila zadržavaju više od 90 posto kapaciteta čak i nakon 100.000 kilometara. Ovi podaci pružaju određeni optimizam korisnicima, koji mogu računati na dulji vijek trajanja baterije.
Pad vrijednosti rabljenih EV-ova i održivost baterija
Stručnjaci predviđaju da će tehnologija baterija nastaviti napredovati. Očekuju se značajni pomaci, uključujući uvođenje čvrstih baterija koje će povećati domet i smanjiti vrijeme punjenja. Frank Blome, voditelj odjela za baterije u Volkswagenu, spominje mogućnost povećanja dometa za 30 posto uz prepolovljenje vremena punjenja. Ovaj napredak mogao bi značajno utjecati na percepciju kupaca prema električnim vozilima.
Međutim, postoje i zabrinutosti u vezi s potencijalnim problemom otpadom baterija, sličnim onome kod pametnih telefona. ADAC smatra da je takva usporedba neutemeljena, jer je početna cijena automobila znatno viša. Također, stručnjaci očekuju značajan napredak u zamjeni i reciklaži baterija, što bi moglo doprinijeti održivijem ciklusu korištenja. Kroz reciklažu bi se smanjila ovisnost o uvoznim sirovinama.
Mnoge automobilske tvrtke, uključujući Mercedes, BASF i Volkswagen, ulažu u optimizaciju reciklaže baterija. Europska unija je uvela visoke standarde za reciklažu, s ciljem postizanja visokih stopa reciklaže i ponovne upotrebe. Prema studiji RWTH Aachena i PwC-a, do 2035. godine čak 30 posto litija, nikla i kobalta u novim baterijama moglo bi dolaziti iz recikliranih izvora.
Predviđa se da će poslovanje s reciklažom baterija u Europi postati profitabilno od 2030. godine, kada bude dovoljno starih baterija u opticaju. Ovaj razvoj mogao bi dodatno smanjiti troškove proizvodnje električnih vozila i povećati održivost industrije.
