Fiskalne politike povoljne su za dolazak kompanija koje razmatraju odlazak s ruskog tržišta na Zapadni Balkan, a BiH ih može prihvatiti ako nemaju velike zahtjeve.
Sve više svjetskih, ali i zapadnoeuropskih kompanija napušta tržište Rusije te razmatra da poslovanje prebaci na Zapadni Balkan, a Poslovni.hr prenosi kako je ovo dobra prilika za BiH te da bi domaće gospodarstvo moglo prihvatiti takve tvrtke, ako ne bi imala velike zahtjeve.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS, rekao je da nije čudno što sve veći broj multinacionalnih kompanija napušta prostor Rusije, ali i Ukrajine, jer u ratnim sukobima svako poslovanje je neizvjesno, a proizvodnja ne trpi zastoje, gubljenje tržišta ili neispunjavanje uvjeta prema partnerima.
“Imam informacije iz Njemačke da jedan veliki proizvođač kabelskih kompleta iz Ukrajine, koji zapošljava 7000 radnika, traži izlazne varijante. Naše gospodarstvo moglo bi prihvatiti takve kompanije, ali one koje ne zahtijevaju velike objekte, s visokim zahtjevima, koje ne traže ulaganje u skupe strojeve i veliku opremu”, objasnio je Ćorić, dodajući da bi kompanije čija se proizvodnja može relativno brzo staviti u funkciju mogle uspjeti i na domaćem tržištu.
Budući trgovinski koridori
“Mislim da to neće ići tako brzo, postoje među njima i kompanije koja proizvode sličnu vrstu proizvoda koje i mi proizvodimo i onda će početi s radom i nadomjestiti nedostatak”, rekao je Ćorić.
On je istaknuo da će domaće gospodarstvo trpjeti posljedice koje će imati razvijena tržišta i ekonomija zemalja EU, kao što je Njemačka, koja je veliki uvoznik sirovina iz BiH.
“S jedne strane, nedostatak tih repromaterijala, a s druge znatno povećanje cijena donijet će velike probleme gospodarstvu Republike Srpske”, dodao je Ćorić. Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, rekao je za Nezavisne novine da je ovo sigurno dobra prilika koju bi BiH trebala iskoristiti.
“Veliki broj kompanija sa Zapadnog Balkana, ali i iz BiH, i na vrhuncu pandemije izazvane koronavirusom dobivao je više narudžbi i ponuda, tako da bi i ovo sada moglo jednako utjecati”, rekao je Jašarspahić, koji ističe da se na taj način prethodno bježalo od narudžbi s Dalekog istoka, koje su postojale sve upitinije.
“Kompanije razmišljaju o tome da svoje poslove usmjere prema zemljama Balkana”, objasnio je Jašarspahić. Prema njegovim riječima, u ekonomskom smislu to treba biti prilika za kompanije iz BiH i s Balkana.
“One mogu pokazati kvalitetu i kapacitete koje imaju, zatim iskoristiti prirodne resurse, radnu snagu i mogućnost pristupa financijama i blizinu tržišta”, rekao je Jašarspahić i dodao da bi ovo trebala biti prilika da se ekonomija u tim zemljama usmjeri u pravcu da najveći budući trgovinski koridori prelaze upravo preko zemalja Zapadnog Balkana.
Kako je rekao Admir Čavalić, ekonomski analitičar, potpuno su opravdana očekivanja dolaska na prostor Zapadnog Balkana velikih multinacionalnih kompanija koje su bile smještene u Rusiji,.
Međutim, kako je istaknuo, BiH u odnosu na druge zemlje regije ima niz ograničenja. “BiH ima loše razvijenu cestovnu infrastrukturu u odnosu na druge zemlje regije, kao i visoku razinu političkog i pravnog rizika u usporedbi s drugim državama. Također, BiH je propustila priliku da uđe u regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan”, objasnio je Čavalić.
On je dodao da realni sektor u gospodarstvu može spremno dočekati multinacionalne kompanije, ali da je najveći problem tromi javni sektor, te da kapital ne voli rizike.
Privlačenje stranih ulaganja
S druge strane, kako je naveo, ne treba bježati od ove prilike jer je sada pravo vrijeme za privlačenje stranih ulaganja.
“Naše gospodarstvo je biznis orijentirano, što znači da BiH ima najveći broj kompanija koje su strateški orijentirane prema drugim kompanijama. Naše gospodarstvo nije toliko orijentirano prema tržištu finalne potrošnje, već biznis potrošnje”, rekao je Čavalić.
On je istaknuo da su fiskalne politike u BiH povoljne za dolazak stranih kompanija te da je olakšavajuća okolnost za strane ulagače to što porez na dobit u BiH iznosi samo 10%.
